Dok su cvrčci (porodica Cicadidae) danas među najraznolikijim grupama kukaca, o njihovim najranijim precima zna se vrlo malo. No nedavno otkriće fosila u blizini Frankfurta, u Njemačkoj, pomaže proširiti znanje o evoluciji tih kukaca. Riječ je o najstarijem dosad pronađenom primjerku potporodice Cicadinae. Detalji otkrića objavljeni su 29. aprila u časopisu Scientific Reports.

Fosil star 47 miliona godina pronađen je u slojevima stijene bogate organskom tvari u Messelu, geološkom nalazištu i lokalitetu UNESCO-ove svjetske baštine u središnjoj Njemačkoj, koje potječe iz razdoblja eocena (prije otprilike 56 do 33,9 miliona godina). Fosil je gotovo potpuno očuvan, sa zapanjujućom razinom detalja za tako malog kukca. Novoopisana vrsta nazvana je Eoplatypleura messelensis i pripada grupi Platypleurini unutar porodice Cicadidae.

"Iz razdoblja kenozoika poznata su samo 44 fosila cvrčaka"

Otkriće je još značajnije jer su ovakvi nalazi iznimno rijetki u paleontologiji. Prema autorima studije, iz razdoblja kenozoika (koje je započelo prije oko 66 miliona godina) poznata su samo 44 fosila cvrčaka. "U usporedbi s velikim brojem današnjih vrsta, pronađeno je vrlo malo fosila cvrčaka", izjavila je suautorica studije Sonja Wedmann.

"Unutar ove porodice grupa Platypleurini posebno je zanimljiva, široko je rasprostranjena i uključuje mnoge vrste sa specifičnim osobinama. Prvi put smo sada opisali fosil iz te grupe cvrčaka."

Tijelo prvog poznatog primjerka vrste E. messelensis dugačko je oko 2,6 centimetara, a raspon krila mu iznosi oko 6,8 centimetara. Glava mu je vrlo malena i ima sitne složene oči, uz široka prednja krila s blago zakrivljenim prednjim rubovima. Najupadljivija karakteristika su mu velika krila s vidljivim žilama.

"Njegove šare bile su slične onima koje nalazimo kod današnjih vrsta cvrčaka iz grupe Platypleurini, koji žive u šumama i grmovitim staništima", rekao je paleontolog i glavni autor studije Hui Jiang.

Objasnio je da je, s obzirom na to da je područje Messela prije 47 miliona godina imalo suptropsku klimu, boja cvrčka vjerovatno služila istoj evolucijskoj funkciji kao i kod njegovih današnjih srodnika u sličnim staništima, za kamuflažu.

Iako je prvi pronađeni fosil vrste E. messelensis ženka, pripadnost grupi Platypleurini upućuje na to da su mužjaci vjerovatno proizvodili glasne zvukove u svrhu parenja, slično današnjim cvrčcima.

Najstariji poznati fosil cvrčka

Otkriće E. messelensis ne donosi samo najstariji poznati fosil cvrčka već i važnu kariku u evolucijskom razvoju te grupe kroz kenozoik. Autori vjeruju da bi taj fosil u budućnosti mogao poslužiti i kao vremenska referenca u genetskim istraživanjima te pomoći u boljem razumijevanju kako su se cvrčci iz grupe Platypleurini širili i opstajali sve do danas, prenosi Index.

"Kukci čine velik dio ukupne bioraznolikosti", rekla je Wedmann. "Njihovi fosili pomažu nam da bolje razumijemo razvoj složenih ekosustava i međusobnih odnosa unutar njih."