Kineske kompanije, ponajprije COSCO, China Merchants i Hutchison sa sjedištem u Hong Kongu, trenutno imaju vlasničke udjele u više od 30 terminala u lukama širom Evropske unije. Dok su se ta ulaganja nekada promatrala isključivo kroz komercijalnu prizmu, danas se, u svjetlu promjenjive globalne dinamike i rastućih geopolitičkih napetosti, sve češće interpretiraju kao strateške ranjivosti.

Takva situacija potaknula je i evropskog komesara za saobraćaj Apostolosa Tzitzikostasa da prošle sedmice pozove na sveobuhvatnu reviziju stranog vlasništva nad evropskim morskim lukama. Od lidera država članica zatražio je tako da razmotre uvođenje novih propisa radi jačeg nadzora nad strateškom infrastrukturom Unije. Njegove su izjave uslijedile nakon objave nove bijele knjige Europske unije, koja predlaže stroža ograničenja stranog vlasništva nad prometnom infrastrukturom ključnom za sigurnost. Bila je to jedna od najjasnijih poruka iz Bruxellesa dosad da se ono što se nekada smatralo benignim ulaganjem sada sve više percipira kao sigurnosni rizik.

Iako u dokumentima nije izrijekom imenovana nijedna država, podtekst je bio jasan; u Europi raste zabrinutost zbog kineskog, državno koordiniranog ekonomskog utjecaja.

Strateško prodiranje u ključne europske luke

Kineska ulaganja u evropske luke protežu se od belgijskog Antwerp-Brugesa do grčke luke Pirej, uključujući i značajne udjele u Roterdamu, Valenciji i Gdyniji. Prema mišljenju belgijskog stručnjaka za obranu Simona Van Hoeymissena, ne radi se o izoliranim slučajevima kapitalnih ulaganja, nego o promišljenoj strategiji Pekinga kojom želi dugoročno osigurati pomorski pristup i utjecaj.

"Ovdje se ne radi o akterima koji djeluju po tržišnim načelima. COSCO, naprimjer, slijedi direktive Komunističke partije Kine- upozorila je portugalska zastupnica u Evropskom parlamentu Ana Miguel Pedro iz Europske narodne stranke. Njeno upozorenje, koje sve češće dijele i drugi evropski zvaničnici, glasi da duboka kineska uključenost u upravljanje pomorskim lukama predstavlja prijetnju i za ekonomiju i za sigurnost.

Pedro, članica međuparlamentarne skupine za mora, rijeke, otoke i obalna područja, istaknula je i kako strani, državno vođeni akteri poput kineske vlade djeluju s visokom razinom koordinacije i jasno definiranim ciljevima, dok je odgovor evropskih zemalja često fragmentiran i nedovoljno usklađen.

Poljska luka kao primjer

Jedan od primjera strateške zapletenosti s kojom se Europska unija trenutno suočava odvija se u Poljskoj, tačnije u kontejnerskoj luci Gdynia, gdje kineski Hutchison već više od 20 godina ima značajan udio.

Pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je tražio povlačenje kineskih kompanija iz Panamskog kanala, Hutchison je započeo pregovore o prodaji svog globalnog portfelja luka – vrijednog 23 milijarde dolara – konzorciju koji predvodi BlackRock, a uključuje i Mediterranean Shipping Company. Međutim, posao je zaustavljen u martu nakon političke intervencije iz Pekinga.

Ono što luku Gdynia čini posebno osjetljivom nije samo njen saobraćajni značaj, nego i neposredna blizina vojne baze, brodogradilišta i sjedišta elitnih pomorskih specijalnih snaga Poljske, što znači da operator terminala ima uvid u europsku i NATO vojnu logistiku i obrambene aktivnosti.

Evropski parlament protiv kineskog širenja

"Ruska invazija na Ukrajinu i neformalna kineska potpora Rusiji dodatno su pojačale zabrinutost za sigurnost evropskih luka", stoji u nedavnom izvještaju Centra za istočne studije iz Varšave.

Pozivi na regulatornu reformu postaju sve glasniji i unutar Evropskog parlamenta. Nacrt rezolucije skupine Socijalista i demokrata (S&D), u koji je uvid imao Politico, traži strože provjere stranih ulaganja u sklopu sljedećeg zakonodavnog ciklusa. Ključna poruka glasi: Evropa sebi više ne može dopustiti rascjepkane odgovore dok strani akteri djeluju koordinirano i dugoročno.

Ni Tzitzikostas ni S&D nisu izričito spomenuli Kinu, no poruka je bila nedvosmislena. Simon Van Hoeymissen za Politico ističe da je vjerovatno riječ o neizravnom upozorenju na širenje kineskog utjecaja u ključnim europskim lukama – od Antwerp-Brugesa i Rotterdama do Pireja.

Sve ovo ukazuje na promjenu stava Evropske unije: pomorska infrastruktura više nije isključivo pitanje trgovine, već i suverenosti te strateške kontrole.

"Kineska prisutnost u ključnim logističkim čvorištima EU-a nije bezazlena. Ako se ranjivost iskoristi u jednoj evropskoj luci, ugrožena je cijela Europska unija", poručila je Ana Pedro.