U posljednjih desetak godina uvoz hrane, posebice voća i povrća u BiH je znatno porastao. Zato se sve više čudimo cijenama koje odavno dostižu dvocifrene brojke. Osim uvoza, još je mnogo toga što u BiH diktira cijene, kao što su klimatske promjene, podijeljena poljoprivredna politika po entitetima i kantonima, ali i sve manje domaće poljoprivredne proizvodnje. 

Dok promatraju cijene voća i povrća, građani BiH se pitaju gdje to živimo pa je cijena mesa i kilograma voća postala jednaka. 

Prodavci na tržnicama kažu da se osjeti oslabljena kupovna moć građana. Sve ih je manje na tržnicama. 

"Kome šta treba, to i kupuje. Jer nema sad ništa ni na selu. Ove godine će sve kasniti i kasni. A, ni u gradu nema. Jutros, pretežno na komad su kupovali", kaže prodavačica iz Banje Luke.

"Opet se vraćamo na ono, sva roba koja dolazi iz vana, koja nije proizvedena na ovim našim prostorima je zaista skupa. A, naš proizvod nije skup. Ne može biti ova blitva skupa ako je od dvije do tri marke, ili ovaj luk 300 grama marka. Ja je prodajem po marku", kaže prodavac iz Sarajeva.

Suad Selimović iz Kantonalne privredne komore Tuzla kaže nam da je prošle godine u BiH uvezeno hrane za 5,2 milijarde KM. Zanimljivo je da za 50 miliona uvezeno banana, a limuna i naranče za više od 40 miliona KM. Međutim, u BiH je uvezeno krompira za 22 miliona KM, 20 miliona KM paradajza, za više od 15 miliona je uvezeno crvenog i bijelog luka, za četiri miliona KM je uvezeno mrkve, kao i kupusa, što bi se na našim selima moglo proizvesti.