Naredne dvije sedmice će "odlučiti budućnost Poljske", upozorio je premijer Donald Tusk, dok se zemlja priprema za drugi krug predsjedničkih izbora koji će se održati 1. juna, nakon tijesnog prvog kruga.

Zvanični rezultati objavljeni danas pokazali su da je proevropski centrist Rafał Trzaskowski, gradonačelnik Varšave i kandidat iz Tuskove Građanske koalicije, osvojio 31,36% glasova. Tik iza njega našao se Karol Nawrocki, kandidat koji uživa podršku populističke desničarske stranke Pravo i pravda (PiS), sa 29,54% glasova.

Trzaskowski je dugo viđen kao favorit čiji bi izbor omogućio Poljskoj da okonča višemjesečni zastoj između centristički predvođenog parlamenta i populističke desničarske predsjedničke funkcije.

Tusk i njegova koalicija došli su na vlast 2023. godine, obećavši da će preokrenuti urušavanje demokratskih kontrola i ravnoteža koje su obilježile osam godina vladavine PiS-a. 

Međutim, njihove napore djelimično je blokirao odlazeći predsjednik Andrzej Duda, blizak saveznik prethodne PiS-ove vlade i pristalica Donalda Trumpa. Duda je više puta koristio predsjednički veto da blokira reforme nove administracije, što je navelo Tuska da prošlog mjeseca u parlamentu izjavi: "Teško je vladati uz neprijateljski nastrojenog predsjednika i sve te vetoe".

Taj je zastoj bio u središtu predsjedničkih izbora, pretvarajući glasanje u pitanje želi li narod dovršiti političku tranziciju započetu 2023. godine, kada je PiS izgubio vlast u parlamentu.

Kako su rezultati prvog kruga u nedjelju navečer počeli pristizati, Tusk se obratio javnosti putem društvenih mreža kako bi mobilisao birače. "Sada je sve na kocki", napisao je, dodajući da "naredne dvije sedmice odlučuju budućnost" Poljske. "Ni koraka nazad!"

Danas, svega nekoliko sati nakon objave rezultata, oba kandidata su se vratila u kampanju. Trzaskowski je boravio u južnocentralnom gradu Kielceu, dijeleći slatka peciva i obećavajući reforme pravosuđa te liberalizaciju zakona o pobačaju. Nawrocki je bio u Gdanjsku, nudeći krofne onima koje privlače njegova divljenja Trumpu, oštra retorika protiv migracija i obećanja da će se obračunati sa "woke" liberalnim vrijednostima.

To je bio nagovještaj onoga što Poljsku vjerovatno čeka. "Kampanja u naredne dvije sedmice bit će vrlo polarizirajuća i brutalna – suočavanje dviju vizija Poljske: pro-EU, liberalne i progresivne s jedne strane, te nacionalističke, trumpističke i konzervativne s druge", rekao je Piotr Buras, direktor varšavskog ureda Evropskog savjeta za vanjske odnose, za Associated Press.

Uoči drugog kruga 1. juna, oba kandidata morat će prilagoditi svoje kampanje kako bi pridobili dodatne glasove, što neće biti lako s obzirom na širok spektar kandidata u prvom krugu. Za Trzaskowskog će to biti posebno izazovno, jer su desničarski i krajnje desničarski kandidati zajedno osvojili nešto više od polovine glasova.

Podrška pristalica Sławomira Mentzena, libertarijanskog radikalno-desničarskog kandidata koji je završio na trećem mjestu s 14,8% glasova, mogla bi biti presudna u drugom krugu. Euroskeptik koji se odlučno protivi pobačaju i migrantima, Mentzen je kritikovao prisustvo oko milion ukrajinskih izbjeglica u zemlji, optužujući ih da iskorištavaju Poljsku.

Više od 6% birača podržalo je Grzegorza Brauna, koji je time iz krajnje desničarske partije Konfederacija došao na četvrto mjesto. Braun je pod istragom nakon što je upotrijebio aparat za gašenje požara da ugasi hanuka svijeće u poljskom parlamentu, protestujući protiv obilježavanja jevrejskih praznika.

Oko 14% glasova pripalo je centrističko-desničarskom Szymonu Hołowniji, kandidatkinji Nove ljevice Magdalenie Biejat i predstavniku tvrde ljevice Adrianu Zandbergu.

S obzirom na to da je ostalo još dvije sedmice do povratka birača na birališta, bilo ko bi mogao biti izabran za predsjednika, rekao je Aleks Szczerbiak, profesor politike na Univerzitetu Sussex. "Mislim da je sve potpuno otvoreno", rekao je. "Mislim da je mrtva trka i da se kampanja na mnogo načina sada tek iznova pokreće".