Univerzitet u Sarajevu i Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava danas su u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu promovisali novo izdanje publikacije, objavljene na engleskom i bosanskom jeziku, pod nazivom "Politics of revisionism: Denial of Crimes and Genocide in Bosnia and Herzegovina, 1992–2025 (A Research Study)" - Politika revizionizma: Negiranje zločina i genocida u Bosni i Hercegovini 1992–2025.

Promocija ove istraživačke studije održana je u okviru obilježavanja godišnjice usvajanja Rezolucije Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici (2024).

Studija, čiji su autori Jasmin Medić, Hikmet Karčić, Muamer Džananović i Elvedin Mulagić, donosi temeljitu analizu višedecenijskog i sistemskog negiranja ratnih zločina i genocida počinjenih u Bosni i Hercegovini. Autori se bave pravnim, društvenim i političkim aspektima ovog fenomena te nude konkretne preporuke za njegovo suzbijanje.

Promotori studije bili su Zilha Mastalić Košuta, Merisa Karović-Babić, Amer Osmić i Melina Borčak.

Jedan od autora Jasmin Medić kazao je da u knjizi tretiraju negiranje i relativizaciju dokazanog zločina genoicida pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.

Institucije RS-a i Srbije ulažu u negiranje

- Četiri općine koje smo tretirali - Srebrenicu, Prijedor, Sarajevo i Tuzlu zato što institucije kako Republike Srpske tako i Srbije najviše sredstava ulažu u negiranje postojanje logora u Prijedoru, u počinjeni genocid u zaštićenoj zoni Srebrenica, negiraju opsadu Sarajeva i zločine na Markalama i ulici Vase Miskina, negiraju Tuzlansku kapiju. Negiranje je svakodnevno, odlučili smo se da se fokusiramo na one institucije koje su dio vladajućih struktura manjeg bh. enntiteta – kazao je Medić.

Smatra da se bh. javnost ne smije upuštati u svakodnevnu raspravu sa ljudima koji negiraju zločine.

- S tim u vezi mi smo izabrali četiri primjera – Sarajevo, Prijedor, Srebrenicu i Tuzlu da bi to pokazali i dokazali. O opasnosti od istorijskog revizionizma, institucionalnom negiranju genocida i zločina u BiH govori dosta autora i mi smo kao autori, kao koautori o tome pisali i govorili prije nekih 10-12 godina.

Odlučili smo da inkorporiramo svoja znanja i da ovu studiju pripremimo na što jednostavniji način i prezentiramo međunarodnoj javosti, te da damo određene preporuke u smislu na koji način bi se bh. društvo trebalo boriti protiv tih pojava, od zadataka za političke strukture do zadataka za akademsku zajednicu - kazao je Džananović.

Naglasio je da se publikacija već nalazi u međunarodnim bazama podataka, da je dostupna širom svijeta, te da će pored svjetskih univerziteta biti poslana i članicama Generalne skupštine UN, posebno onim državama koje su bile suzdržane ili su glasali protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

- Zato što nije dobro da se spustimo na taj nivo, da kažem na jedan primitivan nivo, jer mi ne pripadamo tom nivou. Zato smo u ovoj publikaciji na kraju dali preporuke kako smatramo da se bh. društvo treba ponašati, naročito oni koji prihvataju sve što je dokazano pred sudovima – kazao je Medić.

Negiranje još od ispaljivanja prvih projektila

Direktor Instituta za istraživanje zločina Muamer Džananović kazao je da su ovom publikacijom, prije svega, željeli da ukažu da se historijski revizionizam i negiranje genocida ne dešava posljednjih nekoliko godina, koliko je ono prisutno u javnosti, već da se to institucionalno dešava praktično od ispaljivanja prvih projektila.

S tim u vezi mi smo izabrali četiri primjera – Sarajevo, Prijedor, Srebrenicu i Tuzlu da bi to pokazali i dokazali. O opasnosti od istorijskog revizionizma, institucionalnom negiranju genocida i zločina u BiH govori dosta autora i mi smo kao autori, kao koautori o tome pisali i govorili prije nekih 10-12 godina.

Odlučili smo da inkorporiramo svoja znanja i da ovu studiju pripremimo na što jednostavniji način i prezentiramo međunarodnoj javosti, te da damo određene preporuke u smislu na koji način bi se bh. društvo trebalo boriti protiv tih pojava, od zadataka za političke strukture do zadataka za akademsku zajednicu - kazao je Džananović.

Naglasio je da se publikacija već nalazi u međunarodnim bazama podataka, da je dostupna širom svijeta, te da će pored svjetskih univerziteta biti poslana i članicama Generalne skupštine UN, posebno onim državama koje su bile suzdržane ili su glasali protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici, prenosi Fena.