Dok u BiH traje jedna od najvećih političkih kriza u posljednjih nekoliko decenija, kakav je odgovor međunarodne zajednice? Jesu li stavovi podijeljeni i koliko to može biti štetno? Imaju li efekta diplomatske poruke o važnosti EU puta i neodređeni pozivi na dijalog? Šta donose rasprave o BiH u Ujedinjenim nacijama i Evropskom parlamentu? Kakva je uloga OHR-a i ima li potrebnu podršku?

Gosti u programu FTV-a su bili Slobodan Šoja, Srećko Latal i Jasmin Mujanović.

"Uvijek postoji neka veza između njih. To je jasna poruka da su oni samo nama odgovorili na ono što mi već više godina, čak skoro i decenija, stalno tražimo - da se oni uključe u intervenciju, da bi se riješili neki naši problemi. Mislim da su oni ovaj put jasnije nego što su prije kazali ustvari ono što mi već znamo - da nemamo ništa novo", rekao je Šoja.

Dodao je da postoji 'koordinacija, uslovno rečeno, međunarodne zajednice ili zapadnih velikih sila', koje, kako kaže odlučuju o svemu, dok drugi ne odlučuju ništa, što je 'nama sada zanimljivo'.

"Postoji nešto, neka odluka koja je donesena, mi ćemo još vidjeti šta je. Predosjećam da se već nešto valja iza brda, ali to je nezavisno od nas, naših zahtjeva. Oni rješavaju, što je i očekivati, svoja pitanja i svoje interese. Oni žele da se kriza u BiH riješi. Mada ja nju ne zovem krizom, jer ovo je permanentno stanje u kojem se nešto mi nadgovaramo, naduravamo. Jeste ozbiljno kada kršite državni ustav, naravno, to su ozbiljne stvari, ali da li to nazvati političkom krizom - onda bi se moglo kazati da u političkoj krizi živimo 30 godina", smatra Šoja.

Ocijenio je da ovakva politička priča pronalazi svoj kraj, te da međunarodna zajednica odlučuje to riješiti na 'elegantan način', spomenuvši tom prilikom non paper o kojem se danas sve više govori: "Međunarodna zajednica je - uslovno rečeno - donijela odluku da završi to na jedan elegantan način, ne pominjući nikakva imena, ništa ne radeći, ne komunicirajući, ali ustvari samo stežući obruč oko glavnog, u ovom trenutku, problema koji je u BiH, Milorada Dodika, koji će se završiti kako se mora završiti."

„Milorad Dodik će biti odstranjen iz političkog života u Bosni i Hercegovini i ka tome se ide. Koliko će vremena trebati, druga je priča. Ali pravi problem nastaje poslije toga, jer mi koji smo ubijeđeni da je on jedini problem naše zemlje i da će s njegovim odlaskom početi da teče med i mlijeko, naći ćemo se u košmarnom buđenju u kome ćemo shvatiti da imamo puno većih problema mi sami i svi redom i da to nije vezano samo za jednog čovjeka, nego za sistem koji ne funkcioniše i za društvo koje se uništava 30 godina, te da je problem Bosne i Hercegovine mnogo veći nego neki pojedinaci koji su danas neka moć, a već sutra su niko i ništa“, rekao je Šoja.

„Bosanci i Hercegovci bi se trebali ugledati na ono što se dogodilo u proteklih nekoliko godina u Ukrajini. Dakle, ako niste na prvom mjestu u stanju da sami sebi pomognete i da se borite za svoj politički interes, onda vam niko drugi neće biti spreman čak ni pomoći. U ovom momentu mislim da je od najveće važnosti da se bosanskohercegovački lider, pogotovo oni koji se zalažu za suverenu državu Bosnu i Hercegovinu, koja će imati evropski, atlantski horizont, da oni artikulišu stvarni plan, strategiju, viziju za završetak ove političke krize, koja podrazumijeva da će se i stranke okupljene oko tzv. pozicije i tzv. opozicije okupiti oko nekog strateškog plana koji je drugačiji od dnevne politike, ali stavlja na prvo mjesto taj suvereni interes države Bosne i Hercegovine“, naveo je politolog i stručnjak za međunarodne odnose Jasmin Mujanović.

„Mislim da je Bosna i Hercegovina u potpunosti prepuštena sama sebi. A posebno nakon izbora Donalda Trumpa, koji je sa sobom donio jednu realpolitiku - gdje je apsolutno sve dozvoljeno i ništa nas ne smije iznenaditi. Nažalost, bojim se da niti jedan ugovor – domaći ili strani – više nije sveto slovo na papiru. Trump, a onda poslije toga svi ostali spremni su da bilo koji mirovni ili drugi sporazum zanemare ukoliko odluče da je to u njihovim ličnim ili nacionalnim interesima“, zaključio je politički analitičar Srećko Latal.