Ruske snage posljednjih su mjeseci intenzivirale aktivnosti na vojnim bazama i gradile novu infrastrukturu u blizini granice s Finskom, pokazuju najnovije satelitske snimke, što bi moglo nagovijestiti njihovu strategiju za razdoblje nakon rata u Ukrajini, piše The New York Times. Snimke koje su potvrdili i dužnosnici NATO-a prikazuju redove novih šatora, skladišta u koja se mogu smjestiti vojna vozila, obnovljena skloništa za borbene zrakoplove i radove na helikopterskoj bazi koja je prethodno bila zapuštena.

Zasad se čini da je riječ o početnoj fazi većeg i dugoročnijeg širenja, a NATO poručuje kako ovo nije ni približno slično naglom gomilanju trupa koje je prethodilo invaziji na Ukrajinu 2022. godine. Rusija je trenutačno, zbog rata u Ukrajini, vojno malo prisutna na tom području, a finske vlasti tvrde da zasad ne osjećaju značajnu prijetnju.

Finska je prije dvije godine postala članica NATO-a i nema sumnje da Moskva taj potez doživljava kao prijetnju. Granica duga 1340 kilometara sada je najduža dodirna linija NATO-a i Rusije. Vojni analitičari smatraju da bi upravo to područje moglo postati žarišna tačka, osobito s obzirom na to da se velik dio granice nalazi unutar sve napetijeg Arktičkog kruga.

Finski odbrambeni dužnosnici procjenjuju da će, ako se intenzivna faza rata u Ukrajini okonča – što je i cilj mirovnih pregovora koji se trenutačno vode– Rusija premjestiti tisuće svojih vojnika na granicu s Finskom. Prema njihovim procjenama, Rusiji će trebati otprilike pet godina da ponovno uspostavi razinu snaga koja bi predstavljala ozbiljnu prijetnju. No uvjereni su da će se to dogoditi i da će se broj ruskih vojnika s druge strane granice utrostručiti.

"Riječ će biti o daleko većem broju vojnika", rekao je brigadni general Pekka Turunen, ravnatelj finske vojne obavještajne službe, za NYT.

"Ruska vojska znatno je povećala brojnost snaga", kaže Michael Kofman, viši znanstveni saradnik u Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu. "Nakon rata, kopnene snage vjerojatno će biti veće nego što su bile prije 2022. Prema planiranoj reorganizaciji vojnih okruga, jasno je da će prioritet biti ona područja koja graniče s NATO-om."

S time se slažu i NATO-ovi dužnosnici.

"Kad završi rat u Ukrajini, Rusi će krenuti preusmjeravati snage"

Kad rat u Ukrajini jednom završi, Rusija će početi preusmjeravati trupe sve više prema sjeveru, rekao je jedan visoki dužnosnik NATO-a, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme. Prema njegovim riječima, Rusija smatra da su Arktik i pristup Arktiku ključni za status globalne sile.

Satelitske snimke pokazuju da su se ruski helikopteri vratili u bazu u blizini Murmanska, lučkog grada unutar Arktičkog kruga, nakon dvadeset godina izbivanja. Zbog sve češćih ukrajinskih napada dronovima na zračne baze diljem Rusije, rusko zapovjedništvo premjestilo je dio opreme prema sjeveru – izvan dosega. Time su svoje kapacitete znatno približili teritoriju NATO-a.

Na desetke ruskih borbenih zrakoplova nedavno je primijećeno u zračnoj bazi Olenja, također u Arktičkom krugu i manje od 160 kilometara od finske granice, pokazuju satelitske snimke. Na drugoj bazi u Kamenki, manje od 65 kilometara od Finske, prije godinu dana postavljeno je više od stotinu novih šatora.

U ruskom gradu Petrozavodsku, stotinjak kilometara od finske granice, ruski vojni inženjeri proširuju baze na lokaciji gdje Kremlj planira uspostaviti novo vojno zapovjedništvo koje će u idućih nekoliko godina nadzirati desetke tisuća vojnika. Ti vojnici – od kojih su mnogi trenutačno raspoređeni na bojišnici u Ukrajini – prema zapadnim vojnim i obavještajnim izvorima trebali bi činiti okosnicu ruske vojske koja se priprema za konfrontaciju s NATO-om.

"Šire brigade u divizije, što znači da će jedinice uz našu granicu znatno rasti – za nekoliko hiljada ljudi", kaže Emil Kastehelmi, analitičar finske skupine Black Bird Group, koja prati vojna kretanja na sjeveru i u Ukrajini. Kastehelmi, koji je za The New York Times analizirao desetke snimaka, smatra da bi sljedećih nekoliko godina moglo donijeti velike promjene na finskoj granici, ovisno o tome kako i kada završi rat u Ukrajini.

U Alakurttiju, također blizu finske granice, Rusija je izgradila nove objekte koji mogu primiti desetke vojnih vozila. Aktivnost je pojačana i drugdje – novi šatori i vojna oprema pojavili su se i u jednoj bazi udaljenoj oko 130 kilometara od Estonije.

"Povećanje vojne prisutnosti u našem okruženju dogodit će se kad se borbe u Ukrajini smire", rekao je Janne Kuusela, ravnatelj Uprave za obrambenu politiku pri finskom Ministarstvu odbrane. Koliko će to trajati – ne zna, kaže. Ali dodaje: "Na to se moramo pripremiti."

Ruski analitičar: Posljednjih deset godina pokazuje da očekujemo sukob s NATO-om

Čak i ruski vojni analitičari aktivnosti uz granicu s Finskom vide kao jasne pripreme za mogući sukob s NATO-om.

"Kad se vojnici vrate iz Ukrajine, gledat će preko granice prema zemlji koju smatraju neprijateljem", rekao je Ruslan Puhov, direktor moskovskog Centra za analizu strategija i tehnologija. "Posljednjih deset godina pokazuje da očekujemo sukob s NATO-om"

Poruke iz Moskve su proturječne. Ruski ministar odbrane Andrej Belousov prošle je godine izjavio da vojska mora biti spremna na sukob sa Savezom. S druge strane, predsjednik Vladimir Putin na istom je sastanku optužio Zapad da širi paniku među vlastitim stanovništvom i tvrdio da trenutačne napetosti izaziva upravo NATO.

Putin je ruskoj vojsci naredio povećanje broja vojnika na 1.5 milijuna – u odnosu na oko milijun prije invazije na Ukrajinu. Vojna potrošnja porasla je na više od 6 posto BDP-a, dok je prije rata iznosila 3.6 posto. Za usporedbu, SAD prošle je godine izdvajao 3.4 posto BDP-a za odbranu, a prosjek u EU bio je 2.1 posto, piše Wall Street Journal.

Prema tvrdnjama europskih vojnih izvora, šire se proizvodni pogoni u Rusiji, a otvaraju se i nove tvornice.

Prije invazije, 2021. godine, Rusija je proizvodila oko 40 glavnih borbenih tenkova T-90M godišnje. Danas ih, prema zapadnim obavještajnim procjenama, proizvodi gotovo 300 – no gotovo nijedan nije poslan na ukrajinsku bojišnicu. Visoki finski dužnosnik tvrdi da se tenkovi čuvaju unutar Rusije za kasniju upotrebu.

Danski obavještajci: Rusija bi mogla započeti veliki rat u Europi unutar pet godina

"Ruska vojska se obnavlja i raste brže nego što su mnogi predviđali", rekao je američki general Christopher Cavoli, zapovjednik američkih snaga u Evropi, pred Senatom. "Zapravo, ruska kopnena vojska danas je veća nego što je bila na početku rata."

Danska obavještajna agencija u veljači je upozorila da bi Rusija mogla započeti veliki rat u Europi unutar pet godina, ako procijeni da je NATO slab. Prekid vatre u Ukrajini, upozoravaju zapadni dužnosnici, mogao bi dodatno ubrzati ruske pripreme.

Zemlje istočnog krila NATO-a već se pripremaju: kopaju se protutenkovski rovovi, postavljaju se betonske zapreke u obliku piramida poznate kao "zmajevi zubi", a Poljska, Estonija, Latvija i Litva povukle su se iz sporazuma koji zabranjuje protupješačke mine.

"Nemamo puno vremena", poručio je poljski ministar odbrane Władysław Kosiniak-Kamysz. "Moramo izgraditi jak savez, snažan zapovjedni sustav i dobro opremljene oružane snage."

Ruska sposobnost da izazove NATO uvelike će ovisiti o brzini oporavka nakon iscrpljujućeg rata u Ukrajini. Taj je rat smanjio broj časnika, ali ruskoj vojsci dao i dragocjeno borbeno iskustvo, osobito u preciznim napadima.

"Ako se pitate kada bi Rusija mogla pokrenuti ograničenu operaciju protiv Baltika, odgovor je – vrlo brzo", kaže Michael Kofman iz Carnegie instituta u Washingtonu. "U Baltičkim državama se računa s vremenskim okvirom od dvije do tri godine nakon rata. Ako govorimo o velikom sukobu s NATO-om, taj bi rok mogao biti sedam do deset godina, ovisno o scenariju."