Iako pranje i guljenje voća i povrća može smanjiti količinu površinskih ostataka pesticida, stručnjaci upozoravaju da to nije uvijek dovoljno.

Novo izvještaj otkriva da su brojne svakodnevne namirnice koje koristimo u kuhinji kontaminirane zabranjenim pesticidima. Tragovi opasnih hemikalija pronađeni su u sušenom bilju i začinima poput bosiljka, peršuna i kumina, ali i u suhom grahu, čiliju i medu. Visoke koncentracije ovih supstanci mogu izazvati probavne tegobe, dok je dugotrajna izloženost povezana sa ozbiljnim zdravstvenim rizicima, uključujući i rak, navodi Daily Mail.

Prema izvještaju Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA), analizirano je čak 132.793 uzorka raznih prehrambenih proizvoda uvezenih u Evropu – uključujući voće, povrće, začine i prerađenu hranu. Otkriveno je da oko 2 % ispitanih uzoraka premašuje zakonom dozvoljene granice za pesticide, što odgovara otprilike 3.000 proizvoda.

Čak 42 % uzoraka sadržavalo je tragove pesticida, ali unutar dozvoljenih granica, te su zbog toga ocijenjeni sigurnima za konzumaciju. Evropska unija primjenjuje stroga pravila o maksimalnim dozama ostataka pesticida – najčešće je dozvoljena količina svega 0,1 mikrogram po kilogramu proizvoda.

Hemikalije su u zabrinjavajućim količinama pronađene u neprerađenim proizvodima poput čilija, pitaje, sjemenki kumina i lišća vinove loze. Neki uzorci čili papričica sadržavali su čak do 37 različitih pesticida. Prerađene namirnice, poput suhog graha i začina, činile su 10 % nesigurnih uzoraka.

Etilen oksid – pesticid koji je zabranjen u EU – otkriven je u 40 uzoraka. Poznato je da ova supstanca može izazvati glavobolje, mučninu, dijareju i probleme s disanjem, dok je hronična izloženost povezana s povećanim rizikom od razvoja karcinoma.

Najveći broj spornih proizvoda dolazio je iz zemalja van Evropske unije, posebno iz Turske, Indije i Egipta. Iako je većina upitnih pošiljki zaustavljena na granici, analiza je pokazala da je nivo pesticida u uvoznim proizvodima iz tih zemalja bio tri puta veći nego u onima koji dolaze iz EU.

Zabilježena su i brojna kršenja kod uvezenih proizvoda od meda i riže. U smeđoj riži pronađeni su pesticidi poput triciklazola, propikonazola, imidakloprida i klormekvat-hlorida – svi zabranjeni u Evropskoj uniji.

Prema stručnom časopisu Toxicology Reports, sistemski pregled iz 2024. godine ukazuje na jasnu vezu između visoke izloženosti pesticidima i većeg rizika od raka, neplodnosti i respiratornih oboljenja – posebno kod osoba koje rade u poljoprivredi.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), širom svijeta koristi se više od 1.000 različitih pesticida. Njihova osnovna uloga u poljoprivredi jeste suzbijanje korova, insekata i prenosioca bolesti, ali i očuvanje prinosa i kvaliteta usjeva. Globalna upotreba pesticida porasla je za gotovo 60 % od 1990. godine.

Ko je najosjetljiviji i kako se zaštititi?

Najugroženije grupe kada je riječ o štetnim efektima pesticida su starije osobe, djeca i nerođene bebe. Iako se pranjem i guljenjem voća i povrća mogu ukloniti površinski ostaci pesticida, stručnjaci upozoravaju da to nije dovoljno. Naime, neki pesticidi su sistemski – biljke ih upijaju kroz sjeme, tlo ili listove – pa se njihovi ostaci nalaze i unutar samog ploda.