U napadu Hamasa na Izrael u oktobru 2023. je i politička opozicija te zemlje spremno stala uz odluku odbrane domovine. Ali nakon sadašnjeg napada pješaštva na Pojas Gaze i patnji Palestinaca čak je i čelnik udružene Radničke i Meretz stranke Yair Golan na tamošnjoj postaji Kan izjavio: "Cilj rata, uništiti vojne sposobnosti Hamasa, postigli smo već u maju i junu prošle godine. Od tada u ovom ratu ima sve manje strateških ciljeva, a sve više političkih, naime političkog opstanka vlade."

Ova izjava je pobudila veliku pažnju. Yair Golan je donedavno bio general-bojnik izraelske vojske i zamjenik zapovjednika izraelskog glavnog stožera. 63-godišnji Golan bio je heroj neposredno nakon Hamasovog napada 7. listopada, kada se uputio na prve linije bojišnice i pomagao u spašavanju sudionika zabave koji su bježali od Hamasovog brutalnog napada. Povukao se iz IDF-a 2018. nakon 38 godina aktivne vojne službe.

On kaže da se slaže s tvrdnjama humanitarnih organizacija kako ovaj rat odavno nije više stvar samo samoobrane nakon napada Hamasa, kao i s time da glavni prioritet više nije oslobađanje talaca koje još drži Hamas, piše Deutsche Welle.

"Na putu smo postati država koju se prezire"

Ipak, od prošle sedmice traju intenzivni zračni napadi na Pojas Gaze, kopnene snage napreduju, ljudi su protjerani, a već je na stotine mrtvih. Za bivšeg generala i sad oporbenog čelnika cilj Netanyahua nije više vojni, niti sigurnosni, nego još jedino usluga koalicijskom partneru ekstremnih nacionalista kako bi ova vlada opstala na vlasti. Jer, kako kaže, tim ekstremistima je pred očima zemljište Pojasa Gaze kako bi se i tamo proširili izraelski naseljenici. 

Za takve nacionaliste, oko 2 miliona Palestinaca koji su donedavno živjeli u Pojasu Gaze su tek smetnja koju treba ukloniti, kaže. "Izrael je na putu da postane izopćena država, država koju se prezire, poput Južne Afrike kakvu smo nekad poznavali, ako ne promijeni smjer i ponovno se ne počne ponašati kao razumna država. Razumna država ne vodi rat protiv civilnog stanovništva, ne ubija bebe iz hobija i ne postavlja protjerivanje stanovništva kao cilj", rekao je Golan.

I Tamir Heyman iz izraelskog Instituta za nacionalnu sigurnost više ne može poricati odgovornost svoje zemlje: "Ne možemo reći kako je odgovornost na nekome drugome. Situacija u kojoj neka država namjerno uzrokuje glad smatra se ratnim zločinom. To nam sigurno ne bi prošlo nezapaženo. Prije svega, dovelo bi do kraja rata, ali osim toga, moglo bi imati mnogo ozbiljnije posljedice, kao što su prekid trgovine i sankcije koje se obično primjenjuju samo na potpuno korumpirane države", smatra Heyman.

Sankcije protiv Izraela. Saveznici okreću leđa Netanyahuu

A nakon sve oštrijih kritika i iz zapadnih zemalja, sankcije protiv Izraela su već počele: Velika Britanija je prekinula pregovore o slobodnoj trgovini s Izraelom zbog stanja u Pojasu Gaze, a i "velika većina" ministara vanjskih poslova Evropske unije se izjasnila kako se moraju "provjeriti" temeljna načela pridruženog sporazuma između EU-a i Izraela. On je stupio na snagu još 2000. godine i prema njemu ta zemlja ima povlašten pristup tržištu Unije, izjavila je europska povjerenica za vanjske poslove i potpredsjednica EK Kaja Kallas.

Osobito Nizozemska Izrael optužuje kako grubo krši temeljna načela sporazuma, makar još uvijek i u EU ima država koje nisu sklone tako oštrim mjerama protiv Izraela -među kojima je i Njemačka.

Nakon sve žešćih kritika je vlada Netanyahua ipak dopustila dolazak pet kamiona humanitarne pomoći stanovnicima Pojasa Gaze, ali za Kallas to niti izdaleka nije dovoljno: "Situacija u Gazi je katastrofalna", rekla je. Ta pomoć koju je propustio Izrael se može pozdraviti, ali to je samo kap u moru za stanovništvo koje još od početka marta ne prima gotovo nikakvu pomoć. A dok se ne provjeri poštuje li Izrael ugovorne obaveze, Nizozemska neće pristati na produljenje akcionog plana Unije i Izraela za još dvije godine, o čemu se sad odlučuje. Taj sporazum predviđa integraciju Izraela u evropsku politiku i programe potpore.

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy rekao je da je ofenziva "mračna nova faza u ovom sukobu", pozvao je Izrael da okonča blokadu humanitarne pomoći i osudio je izjave ministra finansija Bezalela Smotricha o mogućem etničkom čišćenju i uništenju Gaze te preseljenju njezina stanovništva u treće zemlje.

"To je ekstremizam. Opasno je. Odbojno je. Monstruozno je i najoštrije to osuđujem", rekao je zastupnicima vidno bijesan Lammy, dodavši da je operacija u Gazi "nekompatibilna s principima naših bilateralnih odnosa. Danas objavljujem da smo obustavili pregovore s izraelskom vladom o novom slobodnom trgovinskom sporazumu", poručio je.

Izrael: Svi su tamo teroristi!

Izrael ne želi niti čuti takve kritike. Glasnogovornik izraelskog Ministarstva vanjskih poslova Oren Marmorstein upozorio je kako će takve optužbe protiv Izraela tek dodatno učvrstiti položaj Hamasa u pregovorima o primirju u ratu u Gazi. "Hamas je Izraelu nametnuo rat. Odbacujemo smjer iznesen u toj izjavi u potpunosti", rekao je Marmorstein. "Taj potez odražava potpuno nerazumijevanje složene stvarnosti s kojom se Izrael suočava", dodao je.

Istovremeno se čini da političari vladajuće koalicije i dalje ustraju na načelu kolektivnog kažnjavanja stanovnika Pojasa Gaze. Tako na kritiku izraelske oporbe zastupnik Netanyahuove stranke Avihai Baron odgovara: "Stanovništvo Pojasa Gaze nije naivno. Cijelo stanovništvo podržava terorizam. To je otrovno tlo na kojem teroristička organizacija Hamas raste i napreduje. Ona se hrani time, ne samo metaforički, nego i doslovno. Novi teroristi, regruti koji popunjavaju sve rjeđe redove Hamasa, mladi su iz Pojasa Gaze", izjavio je zastupnik na tamošnjoj postaji Kol Berama.

Izraelska vlada računa kako će na stotine hiljada Palestinaca "dobrovoljno odseliti" s ionako potpuno razrušenog Pojasa Gaze i time bi za Netanyahua i njegove koalicijske partnere problem bio dobrim dijelom riješen.

Pomoć ipak stiže, ali rat traje

Takva politika izaziva kritike na koje je sada reagirao i Netanyahu. Izrael je sinoć objavio kako su u to područje dopremljena 93 kamiona robe. Humanitarna pomoć uključuje brašno za pekare, dječju hranu, medicinsku opremu i lijekove, priopćila je izraelska uprava za palestinska pitanja Cogat. Oni kažu da će od sad dnevno tamo stizati na desetke kamiona.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, pomoć do sada nije stigla do stanovništva. Glasnogovornik UN-a Stéphane Dujarric izjavio je da je pomoć doista stigla u priobalno područje, no djelatnici humanitarnih organizacija nisu bili u mogućnosti dostaviti je do distribucijskih mjesta jer nije jasno kako i tko će dijeliti tu pomoć.

No i vojne operacije u Pojasu Gaze se nastavljaju, a Izrael je pozvao svog vođu pregovaračkog tima s Hamasom "na konzultacije" zbog "nedovoljnog napretka" u pregovorima o primirju, priopćeno je iz ureda izraelskog premijera.

Tvrdi se kako je Izrael spreman prihvatiti prijedlog američkog posebnog povjerenika Stevea Witkoffa, prema kojem se predviđa oslobađanje otetih osoba te produljenje primirja. Međutim, Hamas i dalje odbija taj plan, priopćio je ured premijera Netanyahua. I ministar vanjskih poslova Katara je izjavio kako u tim razgovorima "ne vidi napredak".