Cijene hrane neopravdano rastu u Evropskoj uniji, a posebno na Balkanu, uprkos talasu bojkota supermarketa. Kao odgovor na ovu situaciju, bugarsko Ministarstvo poljoprivrede odlučilo je osnovati lanac maloprodajnih objekata pod nazivom „Prodavnice za narod“, koje će imati maksimalnu maržu od 10 posto i uglavnom nuditi proizvode domaćeg porijekla.

Bugarska vlada osigurala je oko pet miliona eura početnog kapitala za otvaranje otprilike 1.500 ovakvih prodavnica, koje će pretežno biti smještene u najsiromašnijim i poljoprivrednim regijama.

Kako je pojasnio bugarski ministar poljoprivrede Georgi Tahov, upravo te regije najviše trpe zbog inflacije, a stanovništvo ima sve manje novca za osnovne prehrambene proizvode.

Cilj inicijative je da se domaća hrana i poljoprivredni proizvodi što direktnije, bez velikih posrednika, dostavljaju krajnjim potrošačima.

Mediji širom EU i Balkana prenose ocjene udruženja potrošača i proizvođača prema kojima rast cijena hrane značajno umanjuje plate i prihode građana, ne samo u zemljama Zapadnog Balkana, nego i u Bugarskoj, Grčkoj i Hrvatskoj.

Zajednički zaključak udruženja potrošača i proizvođača u EU jeste da cijene hrane neprestano rastu, dok poljoprivrednici dobivaju sve manje za svoje proizvode, a glavni profit završava u rukama velikih prerađivača i lanaca supermarketa.

Čak i unutar same EU, primjerice u Belgiji, gdje su cijene hrane posljednjih godina znatno porasle, građani iz pograničnih područja sve češće obavljaju kupovinu u Francuskoj i Njemačkoj, gdje su cijene pristupačnije.

Na Balkanu je već dobro poznata praksa da su brojni proizvodi jeftiniji u susjednim zemljama. Građani Srbije, Slovenije, a naročito Hrvatske, redovno odlaze u Trst i okolicu u kupovinu, gdje su cijene hrane i drugih potrepština osjetno niže.

Francuska vlada nedavno je pozvala direktore nekoliko najvećih lanaca prehrambenih trgovina u Francuskoj i Njemačkoj da objasne ozbiljne navode o održavanju tajnog sastanka u jednom njemačkom gradu, na kojem su se, prema optužbama, dogovorili o formiranju ilegalnog kartela za fiksiranje cijena hrane – što je strogo zabranjeno zakonom.

Predstavnici njemačkih poljoprivrednika i neki europarlamentarci objavili su na portalu „Project Syndicate“ podatak da svega četiri velika maloprodajna lanca u Njemačkoj kontrolišu čak 85 posto tržišta hrane.

Slična koncentracija prisutna je i u sektoru prehrambene prerade, što dodatno pogoršava položaj proizvođača.

Njemačka Komisija za zaštitu tržišnog natjecanja još krajem prošle godine upozorila je da ovakva visoka koncentracija tržišne moći ozbiljno šteti i proizvođačima i potrošačima hrane.

I Vlada Srbije je prošle jeseni najavila ozbiljne kazne za nekoliko velikih trgovinskih lanaca zbog sumnje u dogovaranje cijena i održavanje neopravdano visokih marži. Međutim, od tada nije poznato da li je nadležno ministarstvo išta poduzelo, iako su građani u nekoliko navrata bojkotovali te trgovine.

Predstavnici poljoprivrednih udruženja i poslanici Evropskog parlamenta poručuju da „ako Evropa želi u budućnosti sama sebe prehranjivati, mora svoju poljoprivredu učiniti ekonomski i ekološki održivom – ne kroz subvencije, već uspostavom poštenih tržišnih uslova i održivih standarda“.

Jedan od koraka ka tome, navode, jeste model koji je već pokrenula njemačka vlada – sklapanje trojnih ugovora o nabavci i prodaji hrane direktno između proizvođača, prerađivača i trgovaca, kako bi se tačno znalo koje su marže tržišno opravdane i prihvatljive za potrošače.