Priredio: DINO BAJRAMOVIĆ

Tek neki svjetski čelnici mogu reći da ih je tipično rezervisani kineski predsjednik Xi Jinping, zapravo, "zagrlio". Prošle godine, "zagrljaj" između Xija i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina bio je sažetak ugodnog - iako ponekad pomalo neugodnog - odnosa između Kine i Rusije.

"Sada se brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva može ubrojati među nekolicinu svjetskih vođa koje su probile barijeru rukovanja s kineskim vođom. Izašavši s pozornice nakon što je ranije ovog mjeseca održao govor u Pekingu, Lula se rukovao s Xijem, ali trenutak se brzo pretopio u nešto nježnije", piše za The Guardian Amy Hawkins iz Pekinga.

VOJNA DOBRODOŠLICA U PEKINGU  

Xi je imao dobar razlog da se postavi drugarski prema brazilskom vođi. Lula je u svom obraćanju na Kinesko-CELAC forumu, dijalogu između Kine i zemalja Latinske Amerike i Kariba, osudio američke carine i rekao da latinoamerička regija želi biti “osa multipolarnog poretka gdje je globalni jug propisno zastupljen“. Takve riječi su ustvari ono što Kina pokušava kazati svijetu - posebno zemljama na globalnom jugu - o opasnostima carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump otkako je u januaru ove godine ušao u Bijelu kuću.

Argument Kine je u suprotnosti sa stavom G7, grupe najbogatijih nacija svijeta koja je u četvrtak objavila zajedničko saopštenje u kojem su se složili da će suprotstaviti globalnoj “ekonomskoj neravnoteži”.

Kina nastoji proširiti svoj globalni utjecaj u Latinskoj Americi. A Lula je bio jedan od trojice šefova država koji su prisustvovali konferenciji, zajedno s predsjednicima Čilea i Kolumbije.

"Kina se posebno udvarala čelnicima zemalja koje se smatraju utjecajnima u regiji i bližima SAD-u, a ne onima iz zemalja koje su prirodnije povezane s Komunističkom partijom Kine, poput Venecuele i Kube, kojima nedostaje regionalni utjecaj". A Lula je naišao na srdačnu dobrodošlicu u Pekingu i to vojnom tačkom na Trgu Tiananmen uključujući pozdrav iz 21. vatrenog oružja.

U uvodnom govoru na Forumu, Xi je identificirao Kinu kao sučlanicu globalnog juga. “Nezavisnost i autonomija naša su slavna tradicija. Razvoj i revitalizacija naše su inherentno pravo“, rekao je Xi: "Kina i latinoamerička i karipska zajednica imaju zajedničku budućnost."

Od Trumpovog prvog mandata u Bijeloj kući, Brazil je bio na čelu država koje su željele učvrstiti veze između Kine i Latinske Amerike. Centralna tačka bila je trgovina, koja je dosegla rekordnih 157,5 milijardi tokom 2023. godine. A prošle je godine Kina uvezla više od 70 posto soje iz Brazila, dok je uvoz od američkih farmera bio mali. "Luckin Coffee", najveći kineski lanac kafe, obećao je kupiti 240.000 tona brazilskih zrna u razdoblju od pet godina, u vrijednosti od 1,38 milijardi dolara.  

Ilustracija: Agencije

“Ako je do Brazila, kojem sam ja na čelu, naš odnos s Kinom bit će neuništiv“, rekao je Lula poslovnim gigantima u Pekingu, dok su dvije zemlje najavile 4,5 milijardi dolara nadolazećih kineskih ulaganja u Brazil. Ukupno su Brazil i Kina potpisali dvadeset  sporazuma o poljoprivrednoj trgovini, kao i sporazume o rudarstvu, nuklearnoj energiji i valutnim "swapovima".

“S komercijalne tačke gledišta, trenutni američko-kineski trgovinski rat donio je neke izvozne prilike za Brazil, posebno u poljoprivrednom sektoru”, izjavila je Victoria Chonn-Ching, nerezidentni saradnik u Atlantskom vijeću.

BEZ OSUDE RUSKE AGRESIJE  

Trgovinska politika može se promijeniti preko noći, a Peking također pokušava pobijediti i u iznošenju ideoloških argumenata na globalnoj sceni. Brazil, kojeg Kina vidi kao kolegu-lidera na globalnom jugu, važan je igrač u toj strategiji. “Iz geostrateške i diplomatske perspektive, američko-kineski trgovinski rat stavlja Brazil u izazovnu poziciju“, veli Chonn-Ching.

Brazil je ipak zadržao snažne veze sa SAD-om, a s druge strane njegov odnos s Kinom je vrlo jak i intenzivan, objašnjava Chonn-Ching, budući da “obje zemlje promovišu multilateralizam kao dio svoje vanjske politike i vide sebe kao vodeće u svojim regijama i na globalnom jugu“.  

Victoria Chonn-Ching (Ilustracija: Agencije) 

Međutim, za razliku od mnogih drugih zemalja u Latinskoj Americi, Brazil nije potpisao kinesku inicijativu „Pojas i put“. Govoreći u Pekingu, Lula je rekao da Latinska Amerika “ne želi biti pozornica hegemonističkih sporova”.

Dok je Trumpova vizija globalnog poretka još uvijek u fokusu, Peking godinama trubi o važnosti “multipolarnog” svijeta i međunarodne suradnje. To Lula zna, piše Amy Hawkins .

Nedavni globalni događaji također su zbližili dvije zemlje.

Nakon napada 7. oktobra u Izraelu, Brazil, kao predsjednik Vijeća sigurnosti UN-a, izradio je nacrt rezolucije kojom se osuđuje Hamas i poziva na humanitarno primirje, kao i na oslobađanje talaca u Gazi. Mnogi su očekivali da će Kina, koja do ovog mjeseca nije posebno osudila napade, staviti veto na rezoluciju. Ali, nakon diplomatske razmjene mišljenja s kolegama iz Brazila, Kina je glasala - za. Rezolucija je na kraju propala zbog veta Sjedinjenih Američkih Država.

Od tada su se Brazil i Kina zbližili u pokušajima da se postave kao posrednici u globalnim sukobima. Zemlje su dva puta objavile zajedničke izjave o ratu u Ukrajini, od kojih niti jedna ne osuđuje rusku agresije.

Po povratku iz Kine, Lulin avion aterirao je u Moskvu, kako bi on razgovarao sa Xijevim “najboljim prijateljem“, Vladimirom Putinom. Ali, telefonom. U Kremlju je, valjda, bila gužva.