Iza prepoznatljivih žutih torbi i digitalne efikasnosti platforme Glovo krije se stvarnost stotina dostavljača u Bosni i Hercegovini koji svakodnevno rade bez ugovora, osnovnih prava i zaštite. Kroz mrežu posredničkih firmi, keš isplate na parkinzima i ogromnim provizijama Glovo koristi zakonske rupe i institucionalnu nezainteresovanost da gradi profit na leđima ljudi koji mu omogućavaju rast.

Dolaskom poznate španske kompanije u Bosnu i Hercegovinu tržište dostave hrane i namirnica doživjelo je veliku ekspanziju.

Više od 400 dostavljača u Bosni i Hercegovini svakoga dana bez obzira na vremenske uslove dostavlja hranu i namirnice, a fleksibilno radno vrijeme i prilika za dodatnom zaradom je ono što ih najviše privlači.

Međutim, istraživanje portala CAPITAL pokazuje da ova kompanija zajedno sa svojim partnerima koristi zakonske nedorečenosti i nezainteresovanost države za jačom kontrolom, te krši osnovna prava radnika.

Tek mali dio dostavljača ima ugovore o radu na osnovu kojih im se plaća zdravstveno i penziono osiguranje jer nisu angažovani od strane ove kompanije.

Iako postoji više modela kojim bi mogli da se regulišu povremeni i dodatni poslovi, ni jedan od njih ne koriste.

Takođe, kretanje novca u okviru organizacije ukazuje na velike mogućnosti za zloupotrebe.

Pazar između dostavljača i nadređenih se razmjenjuje po parkinzima bez ikakvih pisanih tragova.

Isplate zarada su u kešu, na ruke, uz proviziju od čak 30 odsto koje za sebe zadržavaju posredničke firme preko kojih „Glovo“ posluje.

Primjera radi, ako je dostavljač za mjesec dana zaradio 500 maraka, dobiće između 350 i 400 KM u zavisnosti koliko dugo radi.

Riječ je o nametu koji nije jasno i precizno definisan i koji vozači moraju da prihvate jer svako negodovanje se kažnjava isključivanjem iz posla, bez najave i obrazloženja.

„Danas sam zaradio 40 maraka, a od tog iznosa će mi se oduzeti oko osam maraka. Nije mi bilo jasno u početku šta se dešava ali su nam rekli da su to troškovi knjigovodstva za firme za koje radimo, odnosno za partnere koje posreduju za Glovo“, svjedoči za naš portal jedan dostavljač iz Banjaluke.

On kaže da se za rad prijavio preko društvenih mreža te da je pozvan nedugo nakon što je ostavio broj svog telefona.

Osim imena i prezimena nikakve dokumente kojim bi dokazao svoj identitet nije dostavljao, jer mu, kako tvrdi, to niko nije ni tražio.

Obuka je trajala jedan dan, dobio je aplikaciju u kojoj je registrovan sa svojim identifikacionim brojem nakon čega je krenuo da radi.

„U viber grupi dobijamo obavještenje gdje će biti isplata i gdje možemo da razdužimo pazar. Uglavnom to bude uveče na nekom od parkinga gdje dolazi čovjek iz firme koji nas isplaćuje na ruke, a koji sve to evidentira u rokovniku“, svjedoči za CAPITAL jedan od „Glovo“ dostavljača iz Banjaluke.

On nam je otkrio i kako je organizacija na čelu sa „Glovom“ razvila sistem za zaštitu novca.

Naime, svakom dostavljaču je određen limit gotovine koji može imati kod sebe, a što se prati preko elektronskog novčanika.

Njegov je 400 KM, a kada se približi toj cifri oni ga upozoravaju da je potrebno da se razduži. U slučaju da to ne učini, automatski je blokiran i isključen iz daljih dostava.

„Razduživanje novca je oko osam časova ujutro i 20:00 časova uveče na ranije najavljenim lokacijama. Novac predajemo, a dobijamo stiker sa kodom koji unosimo u aplikaciju i sa kojim se suma koju smo predali briše iz našeg digitalnog novčanika tako da opet možemo nastaviti raditi“, pojašnjava ovaj dostavljač.

Kako „Glovo“ posluje u BiH

„Glovo“ je u Bosnu i Hercegovinu došao 2021. godine, usput preuzevši kompaniju za dostavu „Donesi“, stapajući je u svoje poslovanje.

Sjedište kompanije je u Sarajevu, ali sav posao za njih rade partnerske firme odnosno 3PL kompanije.

To su „Fenix express“ i „E green solutions“ iz Banjaluke, te „System invest“ iz Sarajeva. Do objave ovog teksta niko iz ovih firmi nije pozitivno odgovorio na naš poziv.

One regrutuju i obučavaju vozače, isplaćuju zarade i preuzimaju pazare za dio narudžbi koje se plaćaju na licu mjesta.

„Glovo“ im je dao svoju platformu za rad, odnosno aplikaciju i vizuelni identitet, pa je u javnosti malo poznato da uopšte postoje.

Takođe, ne zna se na koji način je definisan njihov poslovni odnos.

Zanimljivo je da sve tri posluju pozitivno, dok je „Glovo“ od dolaska u BiH u ogromnom minusu koji zaključno sa prošlom godinom iznosi skoro 12 miliona maraka.

Cijelo istraživanje koje je objavio CAPITAL čitajte OVDJE.