Objavljeni su podaci Eurobarometra o razini povjerenja građana u Europsku uniju. Ispitano je kakva su stajališta Europljana iz 27 država članica, devet zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja osim Ukrajine, te Ujedinjenog Kraljevstva. Što građani misle o euru, ekonomiji, odbrambenoj politici..., na HRT-u analizirali su s eurozastupnicima Davorom Ivom Stierom i Toninom Piculom.

Prema istraživanju Eurobarometra provedenom od 26. marta do 22. aprila ove godine u svih 27 država članica, 52 posto građana sklono je vjerovati Europskoj uniji. U Hrvatskoj je takvih nešto manje, 50 posto.

To je najviša razina povjerenja u posljednjih 18 godina. Najviše povjerenja imaju mladi u dobi od 15 do 24 godine, kojih je 59 posto sklono imati povjerenje u Europsku uniju.

Povjerenje u nacionalne parlamente i vlade znatno je manje. Na razini EU-a 37 posto ispitanika sklono je vjerovati nacionalnom parlamentu, a nacionalnoj vladi 36 posto. U Hrvatskoj je 34 posto ispitanika sklono je imati povjerenja u Sabor i u vladu.

Povjerenje u EU

- Vremena su kritična i ljudi traže sigurnost i mir. EU je mirovni projekt koji je nastao za vrijeme hladnog rata. Danas nemamo takav hladni rat, ali su geopolitičke situacije takve da se osjeća nesigurnost i anksioznost. Ljudi traže da se usidre u projekt koji je osigurao Europi mir, sigurnost i prosperitet i normalno je da raste potpora u EU, rekao je Stier.

Picula smatra da su europljani desetljećima zanemarivali odbrambeni sektor, a da vlade, oružane snage i industrija sada pokušavaju nadoknaditi izgubljeno vrijeme.

-Zvono za uzbunu trebalo zazvoniti puno ranije. Smatram da je ruska agresija na Ukrajinu preko aneksije Krima trebala biti taj moment. Međutim, potreba da se jača zajednička sigurnosna i obrambena politika sada je opće prisutna. Čak i neke do sada suzdržane članice poput Danske zagovaraju veću potrošnju na europsku obranu. A i zemljopisna blizina ukrajinskom ratu, odnosno ruskoj invaziji, još direktnije utječe na raspoloženje javnosti u korist većeg izdvajanja za obrambenu sigurnost, rekao je.

Istraživanje je pokazalo dosad najveću potporu zajedničkoj valuti euru, 74 posto u EU27 i 83 posto u europodručju.

Hrvate najviše brine inflacija

Na pitanje koja su dva najveća problema s kojima se suočava vaša zemlja, Hrvati su na prvo mjesto stavili inflaciju i rast životnih troškova (54 posto), a na drugom mjestu je ekonomska situacija (25 posto).

I na razini EU-a inflacija je na prvom mjestu, ali u znatno manjem postotku (31 posto), a na drugom mjestu je također ekonomska situacija (20 posto).

Na upit koja su dva najveća izazova s kojima je EU trenutno suočena, na prvom je mjesta ruska agresija na Ukrajinu, 34 posto u Hrvatskoj i 27 posto u EU-u. Na drugom mjestu je međunarodna situacija, 27 posto u Hrvatskoj, 24 posto u EU-u.

Hrvati su se pokazali optimističniji u odgovorima na pitanja kakvu ekonomsku situaciju očekuju su sljedećih 12 mjeseci. Njih 26 posto smatra da će situacija biti bolja, 41 posto da će biti ista, a lošija 32 posto. U EU-u ih smatra da će biti bolja, 39 da će biti ista, a 40 da će biti lošija.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 43 ispitanika i u Hrvatskoj i na razini EU-a. Neutralnih po tom pitanju u Hrvatskoj je 40 posto, a u EU-u 38 posto. Solidna većina je optimistična po pitanju budućnosti EU-a, 62 posto na razini EU-a i 63 posto u Hrvatskoj.

Odbrambena politika EU

Europljani bi željeli vidjeti snažniji i odlučniji EU putem zajedničke odbrambene i sigurnosne politike.

-Postoje paralelni svjetovi američkih i europskih pristupa u završetku rata u Ukrajini. Dok američki predsjednik Donald Trump očito favorizira rusku stranu, europski pristup je bitno drugačiji. Na kraju krajeva Europska unija je iskoračila prema Kijevu, Ukrajina je zemlja kandidat koja pregovara o članstvu i čini mi se da u posljednje vrijeme postoji iskrena želja sa europske, ali i s ukrajinske strane da ti pregovori napreduju. Što se tiče Putina, mislim da sve što on radi fingira jer Putin ne želi kraj rata, on želi kraj Ukrajine kao suverene i samostalne države, rekao je Picula. 

Dodao je i kako je dodatna želja Kremlja kolateralno slabljenje EU u procesu pregovora s Washingtonom.

- Čini se da Putin jedino priznaje Donalda Trumpa kao sugovornika, ne samo o kraju rata u Ukrajini, nego zapravo jednoj rekonfiguraciji međunarodnog političkog poretka i naravno ne treba to dozvoliti ni jednome ni drugome, istaknuo je.

- Jasno je da Europa više ne može očekivati da će Sjedinjene Američke Države pružati onaj sigurnosni kišobran kako su činili za vrijeme hladnog rata. Danas su prioriteti SAD-a negdje drugdje na Indo-Pacifiku u sigurnosnoj konkurenciji s Kinom i očekuje se od Europe da uloži više u vlastitu sigurnost. I sama Europa je svjesna toga, kazao je Stier. 

Kada je riječ o prioritetima budžeta EU-a, europski građani željeli bi da se najviše odvaja za odbranu i sigurnost (43 posto), zapošljavanje, socijalna pitanja i javno zdravlje (42 posto) te obrazovanje, osposobljavanje, mlade, kulturu i medije (34 posto).

U pogledu ruskog rata protiv Ukrajine 80 posto europskih ispitanika slaže se s prihvatom u EU osoba koje bježe od rata (76 posto u Hrvatskoj), dok više od tri četvrtine Europljana (76 posto) podupire pružanje financijske i humanitarne pomoći Ukrajini (79 posto u Hrvatskoj).

Gotovo tri četvrtine, 72 posto građana EU-a podupire ekponomske sankcije protiv ruske vlade, poduzeća i pojedinaca (u Hrvatskoj 73 posto), dok 60 posto odobrava da EU Ukrajini dodijeli status zemlje kandidatkinje (u Hrvatskoj 74 posto), a 59 posto slaže se s financiranjem EU-a za kupnju i opskrbu Ukrajine vojnom opremom (u Hrvatskoj 69 posto).