Ruski pregovarači izravno su rekli ukrajinskoj delegaciji da je njihov takozvani "memorandum o miru" zapravo ultimatum koji Kijev ne može prihvatiti, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu za mađarski medij Valasz Online objavljen danas, prenosi Kyiv Independent.

"Rekli su našoj delegaciji da znaju da je to ultimatum"

"Čak su i našoj delegaciji rekli: znamo da je naš memorandum ultimatum i da ga nećete prihvatiti", rekao je Zelenski. "Dakle, pitanje nije kvaliteta istanbulskog formata, nego što učiniti s ruskim lažima", dodao je.

Zelenski smatra da je glavni cilj Moskve potkopati zapadnu podršku Ukrajini i istovremeno odugovlačiti pregovore uz nastavak vojne agresije.

Njegove izjave dolaze nakon drugog kruga izravnih pregovora u Istanbulu 2. lipnja, gdje je Kremlj ukrajinskoj strani predao dokument s popisom uvjeta za prekid vatre.

"Ja vodim pregovore o teritorijima, a isto vrijedi i za Putina" 

Prema riječima Zelenskog, ukrajinska delegacija imala je mandat za pregovore isključivo o humanitarnim pitanjima – poput prekida vatre, razmjene zarobljenika i povratka djece koju je Rusija odvela – ali ne i o ukrajinskom suverenitetu ili teritorijalnom integritetu.

"To je stvar našeg ustava. Ja vodim pregovore o teritorijima – a isto vrijedi i za Putina, koji ih je okupirao. O svom stavu o tome neću raspravljati ni s kim drugim", rekao je Zelenski.

Prema pisanju Kyiv Independenta, ruski dokument traži da Ukrajina prizna rusku aneksiju Krima te Hersonske, Donjecke, Zaporiške i Luhanske oblasti – iako nijedna od njih nije u potpunosti pod ruskom kontrolom.

Zelenski ponovio uvjet za razgovore o teritoriju

Kremlj također traži potpuno povlačenje ukrajinskih vojnih snaga iz tih regija, no Zelenski ponovno odbacuje bilo kakvu predaju okupiranih teritorija.

"Više puta smo rekli da, ako dobijemo odgovarajuće sigurnosne garancije koje bi onemogućile Putinu da nastavi rat, imat ćemo vremena odlučivati o teritorijalnim pitanjima. Diplomatskim putem, a ne oružjem", rekao je Zelenski.

Među ostalim ruskim zahtjevima navodi se da Ukrajina proglasi neutralnost, obustavi stranu vojnu pomoć, prizna ruski kao službeni jezik, dâ amnestiju proruskim suradnicima i zabrani prisutnost stranih trupa, što je u suprotnosti s prijedlozima Europske unije o međunarodnim mirovnim snagama.

Ukrajinska protuponuda u Istanbulu uključivala je razmjenu svih zarobljenika, povratak ukrajinske djece koju je Rusija odvela, oslobađanje svih civila u zatočeništvu te pravo Ukrajine da nastavi put prema članstvu u EU i NATO-u.

Dogovoreni samo humanitarni koraci

Kijev je također predložio korištenje zamrznute ruske imovine za obnovu zemlje te poručio da je spreman razmotriti djelomično ukidanje sankcija ako dođe do prekida vatre.

Iako nije postignut prekid vatre ni politički pomak, strane su se dogovorile o nekoliko važnih humanitarnih koraka, uključujući razmjenu ratnih zarobljenika i tijela poginulih vojnika, navodi Kyiv Independent.

Dok Ukrajina i Sjedinjene Američke Države i dalje zagovaraju prekid vatre bez preduvjeta, Rusija ustraje na maksimalističkim zahtjevima i odbacuje sve takve prijedloge.

Američki predsjednik Donald Trump, navodno je izrazio nezadovoljstvo zbog ruske tvrdoglavosti i rastuće agresije, no zasad nije uveo nove sankcije Rusiji.