Vojni stručnjak, generalmajor Fayez al-Duwairi, izjavio je da su iranska nuklearna postrojenja smještena duboko u planinama, što dodatno otežava izraelske planove za njihovo gađanje i uništavanje. Osim toga, Tel Aviv se suočava i sa značajnim logističkim izazovima u napadu na ova postrojenja.

Al-Duwairi je u svom gostovanju na Al Jazeeri, uoči izraelskog napada na Iran, objasnio da je jedino bomba sposobna uništiti ova iranska nuklearna postrojenja u Natanzu, Fordowu i Araku GBU-57, ali da Izrael ne posjeduje avione koji je mogu nositi.

Prema riječima ovog vojnog stručnjaka, borbeni avioni F-35 i drugi modeli ne mogu nositi bombu čija masa prelazi 12 tona, napominjući da su za tu misiju sposobni isključivo američki strateški bombarderi.

Dodao je da je ta bomba sposobna probiti 60 metara armiranog betona, što znači da može prodrijeti kroz više od 60 metara stijena i drugih materijala, što bi omogućilo gađanje iranskih nuklearnih postrojenja ispod zemlje.

Izrael je u ranim jutarnjim satima u petak pokrenuo opsežne zračne napade na Iran, tvrdeći da su meta napada nuklearna postrojenja, tvornice balističkih projektila, iranski sistemi protivzračne odbrane te ključni vojni lideri. Izrael je poručio da je riječ o „početku dugotrajne operacije čiji je cilj spriječiti Teheran da proizvede nuklearno oružje“.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izjavila je da su je iranske vlasti obavijestile da nuklearni reaktor u Busheheru nije bio meta napada te da iransko nuklearno postrojenje Fordow „nije pogođeno izraelskim napadima, barem do sada“.

Agencija je također navela da „nije zabilježeno povećanje nivoa radijacije na nuklearnom lokalitetu u Natanzu, koji je bio meta izraelskog napada“.

Međutim, izraelski list Yedioth Ahronoth prenosi izjave sigurnosnih izvora koji su saopćili da je „izraelska vojska uništila iransko nuklearno postrojenje Natanz“.

Spiralni tuneli

Prije nekoliko dana generalni direktor IAEA-e Rafael Grossi rekao je da se iranski nuklearni kapaciteti ne mogu uništiti jednim napadom, naglašavajući da je ta postrojenja više puta posjećivao te da se do njih dolazi kroz spiralni tunel koji se spušta duboko pod zemlju.

U tom kontekstu, izvori američke mreže ABC News naveli su da bi Sjedinjene Američke Države mogle igrati logističku ulogu te pružati Izraelu obavještajnu podršku.

Televizijska mreža CBS prenijela je izjavu američkog dužnosnika koji je rekao da Trumpova administracija razmatra načine pružanja podrške izraelskoj vojnoj akciji protiv Irana, ali bez direktnog vođenja bilo koje od njih. Te opcije uključuju dopunu gorivom u zraku i razmjenu obavještajnih podataka.

Važno je napomenuti da je izraelska vojska saopćila da su deseci borbenih aviona izveli početni udar na srce Irana, a zatim su uslijedili i drugi napadi.

Kako stoji u jutrošnjem saopćenju, u napadu na Iran učestvovalo je 200 borbenih aviona koji su pogodili približno 100 ciljeva u različitim oblastima zemlje, pri čemu je upotrijebljeno 300 bombi. Dodaje se i da ratna avijacija „nastavlja napade“ na nuklearna postrojenja u Iranu.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, za kojim je raspisana potjernica Međunarodnog krivičnog suda, opisao je napad kao „odlučujući trenutak u historiji Izraela“, naglašavajući da je cilj ove operacije bez presedana napad na iranska nuklearna postrojenja.

Izraelski ministar odbrane Israel Katz je, također, rekao da je vojska „postigla značajan uspjeh preciznim napadima na komandante Iranske revolucionarne garde, vojsku, obavještajnu službu i iranske nuklearne naučnike“.

Katz je naglasio da izraelska vojska „nastavlja svoje operacije s ciljem zaustavljanja iranskog nuklearnog programa i uklanjanja opasnosti za Izrael“.