Odmor u Hrvatskoj mnogim turistima premašuje budžet. Bosanska obala nudi isti šarm bez šoka s cijenama u restoranima.

Usred sezone godišnjih odmora, mnoge porodice sa zapadnog Balkana suočavaju se s istim pitanjem: "Kuda na ljetovanje, a da se ne probije kućni budžet?" Hrvatska, koja je decenijama bila prvi izbor za odmor na moru, sve više se pretvara u luksuznu destinaciju – više nije za prosječnog građanina, već za bogate turiste iz zapadne Evrope, piše u svom autorskom tekstu Erdin Kadunić, njemačko-bosanski diplomirani politolog za Berliner Verlag, inicijativu otvorenog koda, a tekst prenosi Berliner Zeitung.

Tamna strana jadranskog sna

Tihomir Blažić (45), poljoprivrednik iz istočnohrvatskog Slavonskog Broda, priča o svom posljednjem porodičnom odmoru u Tučepima, popularnom ljetovalištu na srednjoj dalmatinskoj obali. "U pizzeriji smo nas petoro s pićem platili 200 eura. To premašuje sve budžete", ispričao je. Uz to je došao apartman koji je koštao 250 eura po noći, ležaljke i suncobrani koji se dodatno plaćaju. "Na kraju sam pomislio da sam radije trebao uzeti all-inclusive u Antaliji – prošao bih bolje."

Tihomir poredi cijene: "U Tučepima pizza košta 15 eura, a u Neumu je dobijem za osam eura." Za oca troje djece jasno je: "Na kraju, uprkos svakoj ljubavi, novčanik odlučuje o odmoru."

On nije izuzetak. I turisti iz Njemačke, Austrije i Švicarske osjećaju rast cijena u Hrvatskoj – bez da se ponuda usluga poboljšala. Ponuda slobodnih aktivnosti u hotelima? "Nema je." Čak i jednostavne stvari poput vožnje turističkim vozićem u mjestu dodatno se naplaćuju. Klasični porodični odmor je tako za mnoge postao luksuz.

Ljetovanje u Hrvatskoj postaje sve skuplje (Foto: Depositphotos/imago)

Neum: Povratak bisera na obali

Dok se Hrvatska sve više razvija u premium destinaciju, jedini obalni grad Bosne i Hercegovine, Neum, doživljava renesansu. Dvanaest kilometara duga obala na Jadranu, koja je u jugoslovensko doba bila rezervisana za partijske elite i teško dostupna običnim građanima, danas doživljava ekspanziju – hoteli i apartmani niču poput gljiva poslije kiše.

Uprkos otvaranju Pelješkog mosta 2022. godine, koji je tranzit kroz Neum učinio teoretski nepotrebnim, grad ostaje pun.

"Ovdje dobijem isti odmor za trećinu novca", kaže jedan njemački turist koji je Neum otkrio kao alternativu Makarskoj. Grad nudi čiste plaže, dobru kuhinju i povoljne cijene – uz sve bolju uslugu.

Prema riječima Davora Kešića, predsjednika Udruženja hotelijera u Neumu, sezona 2024. bila je jedna od najboljih dosad: "To je bio vrhunac, ljudi su očajnički tražili slobodne sobe. Gotovo svi hotelski kapaciteti bili su popunjeni." Osim turista iz Bosne i Hercegovine, sve više dolaze i gosti iz Francuske, Njemačke, Austrije, Slovenije i Srbije. Kombinacija "lijepog mora" i još uvijek "pristupačnih cijena" privlači stalne goste, kako Kešić naglašava.

Tuzla: Opuštanje na unutrašnjem moru

Ne cvjeta samo obala. I sjeverna bosanska Tuzla razvija se u turistički magnet – zahvaljujući vještački napravljenim Panonskim jezerima, jedinstvenom slanom kupalištu u unutrašnjosti Evrope. Amra Jaganjac, direktorica Turističke zajednice grada Tuzla, izražava zadovoljstvo: "U više od 20 godina postojanja Panonskih jezera, broj smještajnih kapaciteta kontinuirano raste. Zabilježili smo povećanje od preko 1.100 posto u dostupnim smještajima u poređenju s 2003. godinom."

I cijene su ostale prijateljske prema porodicama: "Cijene smještaja po osobi počinju od 50 KM (oko 25 eura) i rastu u zavisnosti od opremljenosti. Naravno, postoje i luksuznije ponude od oko 200 KM (oko 100 eura), ali u poređenju s regijom Tuzla je i dalje povoljna", kaže Jaganjac.

Centar Tuzle (Foto: Imago)

Tuzla ne profitira samo od domaćeg turizma, već i od gostiju iz Hrvatske, Srbije i Njemačke. Michael Hartmann, 52-godišnji nastavnik iz Düsseldorfa, prije dvije godine je prvi put posjetio Neum, nakon što je mnogo godina svoj ljetni odmor tradicionalno provodio u Trogiru na hrvatskoj obali. Prošle godine se svjesno odlučio za Tuzlu: "Bio sam iznenađen koliko je sve uređeno i koliko su ljudi ljubazni. Za ono što ovdje platim, u Italiji ne bih dobio ni pola – ni za smještaj, ni u restoranu."

Bugarska, Albanija, Bosna – novi favoriti
Ivana Blaženković, studentica ekonomije iz Zagreba, također se odlučila protiv Jadrana. "Za nas domaće Jadran je jednostavno postao nedostižan", kaže 28-godišnjakinja. Ove godine leti low-cost letom za Sofiju i dalje ide prema Crnom moru. "Za isti novac dobijem više usluge i gostoprimstva."

Time predstavlja novi trend: sve više turista iz jugoistočne, ali i zapadne Evrope, traži nove opcije. Umjesto Hrvatske, novi ljetni favoriti su: Albanija, Crna Gora, Bugarska – i Bosna.

Turistički pejzaž Balkana je u preobrazbi. Dok Hrvatska sa cijenama na zapadnoevropskom nivou sve više isključuje sopstvenu srednju klasu, mnogi ljudi otkrivaju alternative izvan uobičajenih ruta. Tuzla i Neum simbolizuju ovu promjenu: pristupačni, gostoljubivi i sve bolje povezani.

Ovo je open-source prilog. Izdavačka kuća Berliner Verlag pruža svim zainteresovanima mogućnost da ponude tekstove sa sadržajnom relevantnošću i profesionalnim standardima kvaliteta

O autoru:

Erdin Kadunić je njemačko-bosanski diplomirani politolog i otac troje djece. Studirao je na Slobodnom univerzitetu u Berlinu i potom osam godina živio u Bosni, gdje je između ostalog radio kao portparol u Njemačkoj ambasadi u Sarajevu. Danas živi u Düsseldorfu i radi kao tumač i prevodilac za bosanski, hrvatski i srpski jezik. Na svom TikTok kanalu „Balkandolmetscher“ i u svom novom e-booku „Život u Njemačkoj – kratko i jasno objašnjeno“, objašnjava novopridošlima s Balkana život u Njemačkoj.