Prof. dr. sc. Hrvoje Klasić, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gostovao je u najnovijoj epizodi podcasta Opet Laka.

Direktan, slobodouman, u službi istine, od, istog takvog - Elvira Lakovića Lake, održao je)dvo)čas povijesti.

Dotakli su se raznih tema, a Laka ga je, između ostalog, pitao da li je ikada predavao Nijemcima i Francuzima, te da li među njima ima mržnje.

"Predavao sam. Oni se ne mrze, kakvi. To je 1945. godine teško bilo zamisliti, da ne bude rata između Francuza i Nijemaca. Cijele povijesti Evrope, Francuzi, Nijemci i Britanci na neki način međusobno ratuju. Tri rata u 70 godina. Francusko-pruski, Prvi i drugi svjetski rat, odneseno je na desetke miliona ljudi, samo Francuza i Nijemaca. Pet godina nakon toga, znaju Nijemci da im Francuzi nisu sve oprostili. Nisu ni svi Nijemci odustali od nacizma u glavama. Nisu ni Francuzi sve oprostili. Ali su imali normalne i pametne političare. Imali su i međunarodnu zajednicu. Oni pet godina nakon 1945. godine pružaju jedni drugima ruku, i od tada niko ne može ni zamisliti rat između Francuza i Nijemaca. Trideset godina od Dejtona je prošlo. A trideset godina nakon 1945. godine i Njemačka i Francuska su mjesta gdje svako iz svijeta želi doći i raditi, jer su to najbolja mjesta za život", kazao je: "Eh sada, dogodilo se nešto što se ovdje nije dogodilo. Tamo je proglašen gubitnik. Neko je izgubio rat. Njemačka. Ko je ovdje gubitnik? Niko. Svi su pobijedili. Kada pogledaš, svi slave, čak i kad su izgubili. A svi su i izgubili. Ali ipak izgubili su na razini ljudskoj ili civilizacijskoj. Mnogi su pokazali da nisu baš ljudi. Ali generalno, u svakom ratu bi ipak neko trebao izgubiti."

U zadnjih tridesetak godina Klasić nikada nije bio skeptičan niti pesimista, ali situacija oko američkog predsjednika Donalda Trumpa je, kaže, nešto najgore što se dogodilo.

"Mislim da s tim čovjekom i tom nepredvidivošću, u svakom pogledu, svese može dogoditi. Uzmimo u obzir i koliko ima godina - sigurno neće biti bistrije glave. A tek je počelo, tek je mandat počeo. A s druge strane, nije baš da ima neko tipa Putin ili ovaj u Kini ili Turskoj ko će mu govoriti: 'Nemoj, ba, Donalde, daj se smiri, idemo normalno graditi svijet.' Ima samo još luđe od sebe. Na najjačim pozicijama u svijetu su ili ludi kao on ili još luđi", ocijenio je.

Laka kaže kako vijesti koje dobiva bivaju uglavnom vijesti sa jedne, zapadne strane. Upitao je kako može biti, recimo, na kineskoj ili ruskoj strani.

"Imamo neke medije u koje možemo manje ili više vjerovati. Ja se slažem, živimo u svijetu u kojem imamo toliko informacija da je to postala šuma koja zaguši od vidljivosti. Možeš pogledati Al Jazeeru pa ćeš vidjeti šta se događa na Bliskom istoku, pa ćeš pogledati neke druge i uporediti skupa. Ali je teško", navodi Klasić.

Laka je upitao Klasića da li misli da je dolaskom Trumpa demokratija krenula nizbrdo.

"Mislim da je ona počela kretati a s njim se krivina samo zaoštrila. Mislim da će potpuno ukinuti to povjerenje u demokratiju, kao što je 20ih i 30ih godina u Evropi demokratija nestabilna. Tu se stalno nešto smjenjuje - dajte mi jednog gazdu i partiju i to će biti čvršće. Povjerenje u demokratiju je na najnižim razinama. Neke statistike su pokazivale da 50 posto ove generacije vjeruje da će za njihove životne dobi doći do građanskog rata u Americi", upozorio je Klasić.

Laka se zapitao kako nema više štrajkova u Americi, na šta je Klasić odgovorio:

"Ja isto moram priznati da sam mislio da će biti malo jači otpor. Da će po ulicama biti više ljudi. A to me razočaralo. Tamo ima i nekih filmskih ljudi, intelektualaca i glazbenika. Nije Trump pobijedio na način da su svi glasali za njega a za ove druge niko. Gdje su sad ti drugi odjedanput nestali. Imamo neke medije u koje možemo manje ili više vjerovati. Ja se slažem, živimo u svijetu u kojem imamo toliko informacija da je to postala šuma koja zaguši od vidljivosti. Možeš pogledati Al Jazeeru pa ćeš vidjeti šta se događa na Bliskom istoku, pa ćeš pogledati neke druge i uporediti skupa. Ali je teško."

Laka je upitao Klasića da li misli da je dolaskom Trumpa demokratija krenula nizbrdo.

"Mislim da je ona počela kretati a s njim se krivina samo zaoštrila. Mislim da će potpuno ukinuti to povjerenje u demokratiju, kao što je 20ih i 30ih godina u Evropi demokratija nestabilna. Tu se stalno nešto smjenjuje - dajte mi jednog gazdu i partiju i to će biti čvršće. Povjerenje u demokratiju je na najnižim razinama. Neke statistike su pokazivale da 50 posto ove generacije vjeruje da će za njihove životne dobi doći do građanskog rata u Americi", upozorio je Klasić.

Laka se zapitao kako nema više štrajkova u Americi, na šta je Klasić odgovorio:

"Ja isto moram priznati da sam mislio da će biti malo jači otpor. Da će po ulicama biti više ljudi. A to me razočaralo. Tamo ima i nekih filmskih ljudi, intelektualaca i glazbenika. Nije Trump pobijedio na način da su svi glasali za njega a za ove druge niko. Gdje su sad ti drugi odjedanput nestali."