Rusija je stala na stranu Irana u najnovijoj eskalaciji između Islamske Republike i Izraela. Tek prošle sedmice Iran je ratificirao Ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu s Rusijom, dokument koji su predsjednici dviju zemalja potpisali još početkom godine. Pa ipak, unatoč ovom produbljivanju saveza, Rusija oklijeva ponuditi vojnu pomoć svom strateškom partneru. Zašto je to tako?

Putin osuđuje Izrael

Od početka najnovije izraelske operacije u Iranu, Vladimir Putin aktivno se angažira sa svjetskim čelnicima po tom pitanju. Odmah nakon početka izraelskih napada prošlog petka, Putin je razgovarao i s iranskim predsjednikom i s izraelskim premijerom, prenijevši svakome različite poruke.

Prema izjavi objavljenoj na internetskoj stranici Kremlja, ruski čelnik izrazio je saučešće vodstvu i narodu Irana zbog brojnih ljudskih žrtava i naglasio da „Rusija osuđuje izraelske postupke, koji su provedeni kršeći Povelju UN-a i međunarodno pravo".

Sljedećeg dana, Putin je još jednom osudio izraelsku operaciju u telefonskom razgovoru s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Zlatni dogovor Moskve s Teheranom

Nije iznenađenje da je Rusija ukorila Izrael zbog napada na Islamsku Republiku. Iran je dugo bio bliski partner Rusije, između ostalog i zbog toga što su obje zemlje pod strogim sankcijama Zapada. Njihov odnos postao je bliži nego ikad nakon što je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.

Zapadni saveznici optužili su Iran da Rusiju opskrbljuje vojnim dronovima, koji su na kraju korišteni i za napad na civilnu infrastrukturu Ukrajine. Prema izvještajima medija, Moskva je, kako se pretpostavlja, platila za dronove s najmanje 1,8 tona zlatnih poluga, vrijednih oko 104 miliona dolara, koje su prebačene iranskoj kompaniji Sahara Thunder. Također se polazi od toga da je Iran zatražio od Rusije pomoć u realizaciji svog nuklearnog programa.

Moskva ne bi željela izgubiti tako pouzdanog partnera, vjeruju analitičari. „Kremlj djeluje prema starom kuranskom načelu: ‚Bori se i vodi rat, ali ne krši pravila'", kaže analitičar za Bliski istok Ruslan Suleimanov. „Drugim riječima, Moskva, koja ima svoje interese i prisutnost na Bliskom istoku, radije bi izbjegla bilo kakav nekontrolirani kaos u regiji", dodaje.

Šansa Kremlja za napredak u Ukrajini

S druge strane, stručnjaci smatraju da Kremlj vjerovatno trlja ruke zbog odvlačenja pažnje Zapada od brutalnog rata protiv Ukrajine. U utorak je Rusija pokrenula jedan od najsmrtonosnijih napada na Kijev posljednjih mjeseci, u kojem je poginulo 14 ljudi, a deseci su ozlijeđeni.

Istovremeno, čelnici G7 usredotočuju se na rješavanje eskalacije na Bliskom istoku na samitu, koji se trenutno održava u Kanadi. Njemački kancelar Friedrich Merz već je rekao da će ova tema „biti vrlo visoko na dnevnom redu summita G7".

Sastanak Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa, koji je bio zakazan za 17. juna, je otkazan otkazan nakon prijevremenog odlaska Trumpovog sa samita G7.

Ruslan Sulejmanov vjeruje da je u najboljem interesu Kremlja da američkim i europskim političarima bude odvraćena pažnja od onoga što se događa u Ukrajini. „U tom kontekstu, Putin bi mogao iskoristiti priliku za pokretanje ofenzive ili izazivanje neke druge vrste problema", kaže ovaj stručnjak.

Vojna pomoć je vrlo malo vjerovatna

Nakon pokretanja izraelske vojne operacije u Iranu, iranski parlament ratificirao je Ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu s Rusijom. Unatoč ambicioznom nazivu, ugovor ne uspostavlja pakt o međusobnoj odbrani. Ne obvezuje niti jednu stranu na pružanje vojne pomoći u slučaju napada. Umjesto toga, jednostavno obvezuje obje strane da se suzdrže od pomaganja svojim protivnicima.

Analitičarka za Bliski istok Mariana Belenkaja, koja je napustila Rusiju nakon izbijanja rata u Ukrajini i sada živi u Izraelu, smatra da je vrlo malo vjerovatno da će Moskva ponuditi Iranu bilo kakvu izravnu vojnu podršku, barem ne u službenom ili javnom svojstvu. „Nema potrebe za tim, pogotovo jer pokušava obnoviti ili poboljšati odnose s Washingtonom. Iako se ne može u potpunosti isključiti neka zakulisna umiješanost", smatra Belenkaja.

Rusija kao posrednik između SAD-a i Irana

Prema Belenkaji, Vladimir Putin je iskren kada se radi o nedavnim javnim ponudama da djeluje kao posrednik između Irana i njegovih protivnika. Prema njezinim riječima, prošle godine Putin je navodno savjetovao Hamneiju da se vrati za pregovarački stol. U nedavnom intervjuu za ABC News, Donald Trump je rekao da je otvoren za posredovanje Rusije u ovom sukobu.

Rusija, kao posrednik, vjerovatno ne može vršiti pritisak na Iran onako kako su to učinile SAD, ali može poslužiti kao komunikacijski kanal', smatra Mariana Belenkaja.

Tokom neizravnih pregovora između SAD-a i Irana prošlog aprila, doista se očekivalo da će Rusija igrati značajnu ulogu u slučaju nuklearnog sporazuma s Iranom.

Britanski dnevnik Guardian je izvijestio da se Moskva razmatra kao potencijalno odredište za iranske zalihe visoko obogaćenog urana, a mogla bi poslužiti i kao nepristrani arbitar u slučaju bilo kakvog kršenja sporazuma. Ovaj dogovor sugerirao je da će Rusija vratiti iranski visoko obogaćeni uran natrag u zemlju ako SAD prekrši sporazum.

Ako bi se takav dogovor postigao, trenutne garancije sporazuma iz 2015., Njemačka, Francuska i Velika Britanija, izgubili bi svoje uloge, piše DW.