Kada je Donald Trump postao predsjednik SAD-a, dao je naslutiti da bi mogao uspostaviti novu vrstu odnosa s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, političarem poznatim po svojoj sposobnosti da balansira odnose s američkim predsjednicima.

Međutim, već nakon nešto više od 150 dana mandata, čini se da je Trump upao u zamku i ponovio obrasce svojih prethodnika pokrenuvši jedan od najodvažnijih napada na Iran, izvještava The Guardian u svojoj analizi američkih zračnih udara na iranska nuklearna postrojenja. 

Izraelski pritisak i američki zaokret

Premda su raniji signali iz Washingtona upućivali na to da će Trumpova administracija pokušati obuzdati izraelske vojne inicijative, sve ukazuje na to da je Netanyahu uspio potaknuti SAD da izvede napade na iranske pogone za obogaćivanje urana.

Nakon više izraelskih vojnih operacija koje nisu naišle na američko odobravanje, Bijela kuća je ipak pristala na vojnu intervenciju. Sada se Washington priprema na moguće iranske protumjere koje bi mogle prerasti u ozbiljan regionalni sukob.

"Trumpov faktor" i pokušaj diplomatskog pritiska

Neposredno prije Trumpove inauguracije, njegov savjetnik za Bliski Istok Steve Witkoff stigao je u Izrael s ciljem da na šabat organizira sastanak s Netanyahuom. Cilj je bio potaknuti izraelskog premijera na pregovore o primirju s Hamasom u Pojasu Gaze. Visoki izraelski dužnosnici taj su potez pripisali "Trumpovom faktoru", aludirajući na njegovu sklonost nepredvidljivim, ali odlučnim političkim potezima. 

U početku je Trump dobivao pohvale zbog navodnog otpora izraelskom premijeru, što je bio zaokret u odnosu na ranije američke administracije. No napadi američkih bombardera B-2 na iranske ciljeve pokazali su da se Trumpova vanjskopolitička intuicija promijenila. Njegov uži tim prešao je s izolacionističkog na znatno odlučniji pristup.

Iako se u javnosti deklarirao kao protivnik novih ratova i zagovornik povlačenja iz stranih sukoba, Trump je samo šest mjeseci nakon povratka u Bijelu kuću promijenio kurs i SAD uveo u aktivnu vojnu operaciju protiv Irana.

U pokušaju da umiri javnost i spriječi nagađanja o narušenim odnosima s Netanyahuom, Trump je kazao da su SAD i Izrael djelovali kao jedinstven tim u borbi protiv "velike prijetnje". Izrazio je zahvalnost izraelskom premijeru, naglašavajući blisku suradnju. 

To je bila oštra promjena u odnosu na početne reakcije, kada je američki državni tajnik Marco Rubio izraelske napade nazvao jednostranima i izjavio da SAD u njima ne sudjeluje, pri čemu je naglasio da je američki predsjednik prioritet sigurnost vlastitih trupa u regiji.

Srednji put ili uvod u rat?

Trump tvrdi da su napadi na nuklearna postrojenja Fordow, Natanz i Isfahan bili ograničenog karaktera i da ih je moguće zadržati u tom okviru. Američke snage u regiji stavljene su u stanje pripravnosti, a Trump je uputio poruku Teheranu da su SAD spremne reagirati u slučaju iranske odmazde.

Ipak, neki visoki dužnosnici, uključujući potpredsjednika J.D.Vancea, upozoravaju da bi ograničena vojna operacija lako mogla prerasti u dugotrajnu intervenciju ako Iran uzvrati napadima. Trump zasad nastoji balansirati tako što poduzima vojne akcije, ali u isto vrijeme sugerira da želi izbjeći širu eskalaciju. Unatoč tome, izraelski premijer očito doživljava ovu američku potporu kao ohrabrenje.

"Čestitam, predsjedniče Trump, Vaša hrabra odluka da ciljate iranska nuklearna postrojenja snagom Sjedinjenih Američkih Država ostat će zapisana u povijesti." poručio je Netanyahu u svojoj video poruci.