Primjena sistema CBAM za naplatu prekogranične takse za emisiju ugljen-dioksida neće biti odgođena, biće pojednostavljena. To su posljednje informacije iz Brisela. CBAM bi trebalo da funkcioniše od prvog januara 2026. godine. Ova taksa, između ostalog, prijeti izvozu električne energije iz Bosne i Hercegovine. Stanje u elektroenergetskom sektoru u Bosni i Hercegovini postaje sve složenije. To je konstatovano i nakon sastanka predstavnika tri elektroprivrede u Bosni i Hercegovini.  

CBAM prijeti izvozu struje iz Bosne i Hercegovine. Primjena sistema se očekuje 1. januara 2026.godine. Dodatni nameti plaćaće se Evropskoj uniji zbog neoporezivanja emisije sumpor-dioksida unutar Bosne i Hercegovine. Time domaći proizvođači gube tržište ili značajno umanjuju prihode. 

"Zakon o električnoj energiji je praktično usaglašen na entitetskim nivoima i sada ide dalji korak prema Vijeću ministara i to je ono što je prvi korak za osnivanje nacionalne berze i praktično trgovinom emisijama ETS-om, pa da bi mogli postepeno tražiti odobravanje besplatnih kvota od Energetske zajednice odnosno Evropske komisije", izjavio je generalni direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić.

Ovim pitanjem godinama se bave radne grupe u Bosni i Hercegovini. Vrijeme ističe. Ambicija Evropske unije je da ohrabri zemlje van ovog bloka da pojačaju klimatske mjere. 

"Naše potrebe za energijom rastu. I to je na neki način opravdano ako će nam olakšati život. Međutim, moramo krenuti u nove proizvodne kapacitete jer oni što su postojeći, definitivno su pri izdisaju, pogotovo termoelektrane i bez gradnje novih teško da možemo postići elektroenergetsku neovisnost i s druge strane zadržati niske cijene", napominje stručnjak za energetske i klimatske promjene Nihad Harbaš.

CBAM plaćaće uvoznici u Evropsku uniju. Tako bi mogli tražiti od dobavljača iz Bosne i Hercegovine nižu cijenu. Uspostavljanjem ETS-a, taksu plaća proizvođač. Novac ostaje u zemlji. Da li je to rješenje i za Bosnu i Hercegovinu? 

"Za nas je najbolje da uvedemo najprostiji mehanizam a to su direktne takse i da nivo tih taksi odmjerimo tako da se ne odraze puno na proizvođače i na potrošače odnosno da te takse budu na nivou CBAM-a pri izvozu", ističe Damir Miljević, "ReSet" – Centar za održivu energetsku tranziciju.

Dok težimo evropskim standardima, prema najnovijem izvještaju, termoelektrane u Bosni i Hercegovini su emitovale 11 puta više sumpor-dioksida od dozvoljenog. To je stanje domaćih termoelektrana. Najveći zagađivači u regionu.

"To je kombinacija nekoliko faktora. Jedna od njih je ugalj veoma niskog kvaliteta. Druga stvar koja je tu veoma bitna jeste to što su naše termoelektrane veoma stare, nije se na njima remont nikako radio. Treća stvar jeste u tome što se ne vodi uopšte nikakva briga o zdravlju stanovništva po tom pitanju", kaže Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

Evropskoj komisiji je predloženo da odgodi primjenu CBAM-a od 1. januara 2027. godine. Odgovor se čeka.