Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice BiH, nova hidžretska 1447. godina počinje akšam-namazom u srijedu, 25. juna 2025. godine. Centralna svečanost povodom obilježavanja nove hidžretske godine održat će se u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, prije akšam-namaza, s početkom u 19:30 sati, a vaz će održati zamjenik reisul-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković.

Hidžra je jedan od ključnih događaja u historiji islama, označavajući seobu poslanika Muhammeda i prvih muslimana iz Mekke u Medinu 622. godine po poslaniku Isau. Ovaj događaj spominje se na više od trideset mjesta u Kur'anu, kao i u brojnim hadisima Božijeg Poslanika.

Hidžra nije samo historijski događaj, već simbol zrelosti i samosvijesti muslimana. Ona uči važnosti iskrene namjere, potrebi stalnog napretka u ime Boga i podsjeća na nužnost truda kako bi se očuvala i postigla dobra u ovom i budućem svijetu. Hidžra predstavlja organizirani bunt protiv potlačenosti i poruku da se nepravda ne može pobijediti samo pobožnošću, nego aktivnim djelovanjem.

Nakon seobe u Medinu, formirana je snažna duhovna zajednica muslimana, oslobođena predrasuda po pitanju rase, krvi i boje kože. Medina je pružila povoljnu psihološku i društvenu atmosferu, koja je omogućila prevazilaženje plemenskih i tribalnih podjela, gradeći zajednicu zasnovanu na principima tevhida.

Hidžra je pokazala kako su prvi muslimani uspjeli da se prilagode novim životnim izazovima, ostajući vjerni islamskim učenjima uprkos promjeni sredine, kulture i okruženja. Medinski život donio je nove običaje, društvene odnose, drugačiju ulogu žene, te prisustvo židovskih i kršćanskih zajednica, što je bilo novo za muslimane.

Zbog značaja Hidžre, u vrijeme halife Omera, r. a., ona je uzeta kao početak računanja islamskog kalendara. Islamska godina je lunarni kalendar s dvanaest mjeseci, a duža je za oko 10 dana od sunčevog kalendara.