Kako se navodi u anonimiziranoj, konačnoj odluci Disciplinske komisije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), objavljenoj na stranici Vijeća, trojica sudija, za koje je Detektoru potvrđeno da je riječ o Despeniću, Đuriću i Sladiću, kao sudije sa višegodišnjim iskustvom su u jednom predmetu izrekli uslovnu kaznu nakon postignutog sporazuma o priznanju krivice u novembru 2021. godine za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, a za koje je propisana kazna zatvora od dvije do deset godina zatvora, prema Krivičnom zakoniku RS-a.

Na ovaj način su počinili disciplinski prekršaj “nemar i nepažnja u vršenju službene dužnosti“.

Prvostepenom odlukom izrečena im je sankcija smanjenje plate za pet posto na period od tri mjeseca, na šta je žalbu uložio Ured disciplinskog tužioca (UDT) s prijedlogom da Drugostepena komisija izrekne disciplinsku mjeru smanjenje plaće za deset posto na period od šest mjeseci, kao i tuženi zbog pogrešne primjene materijalnog prava, povrede pravila postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog izrečene disciplinske mjere. Zatražili su da Drugostepena komisija prihvati njihove žalbe i preinači pobijanu odluku na način da tužene oslobodi disciplinske odgovornosti, ili eventualno preinači pobijanu odluku na način da izrekne pismenu opomenu koja se ne objavljuje, prenosi Detektor.

Odlučujući o žalbama, Drugostepena komisija VSTV-a BiH djelimično je uvažila žalbe tuženih, te preinačila odluku Prvostepene disciplinske komisije tako što ih je proglasila odgovornim i izrekla mjeru javna opomena, dok je žalbu UDT-a odbila kao neosnovanu.

Ured je potom uložio novu žalbu koju je Vijeće u cjelini prihvatilo, ukazujući na posljedice disciplinskog prekršaja za koje su tuženi odgovorni.

“Tuženi su kao postupajuće sudije propustili da se upoznaju s važećim zakonskim odredbama koje su dužni primjenjivati, a posljedice toga prevazilaze konkretan predmet i zadiru u temelje pravosudnog sistema. Vijeće kao cjelina je stava, kao i Drugostepena disciplinska komisija, da ovakvo postupanje u javnosti stvara percepciju da sudije ne poznaju zakone niti prate njihove izmjene, što direktno narušava povjerenje građana u stručnost, odgovornost i nepristrasnost pravosuđa. Takva percepcija može voditi ka zaključku da je pravosuđe nekompetentno ili selektivno, što bi moglo ozbiljno ugroziti kredibilitet pravosuđa“, stav je Vijeća. 

U odluci je navedeno da se posljedice ogledavaju i u selektivnoj i neujednačenoj primjeni zakona jer ukoliko se u jednom slučaju izrekne uslovna osuda koja se po zakonu nije mogla izreći, a u drugim slučajevima kazna zatvora može stvarati utisak pravne arbitrarnosti, pa bi takva praksa bila suprotna načelima pravičnosti, predvidljivosti i jednakosti pred zakonom. 

Na ovu odluku nije dozvoljena žalba.