Predsjednik SAD-a Donald Trump pokrenuo je val osuda u Japanu nakon što je usporedio nedavne američke napade na Iran s atomskim bombardiranjem Hirošime i Nagasakija na kraju Drugog svjetskog rata.

"Onaj udar okončao je rat", rekao je Trump u srijedu novinarima. "Ne želim koristiti Hirošimu kao primjer, ne želim koristiti Nagasaki kao primjer, ali to je u biti bilo isto." Japanske vlasti oštro su reagirale.

Gradonačelnik Nagasakija Shiro Suzuki izjavio je: "Ako ove izjave opravdavaju bacanje atomskih bombi, to je iznimno žalosno za nas kao grad koji je bombardiran."

Mimaki Toshiyuki, preživjeli iz Hirošime i supredsjedatelj organizacije Nihon Hidankyo, koja se zalaže za ukidanje nuklearnog oružja i dobitnica je Nobelove nagrade za mir, rekao je za NHK da su Trumpove izjave "neprihvatljive". "Duboko sam razočarana. Osjećam samo bijes", dodala je Teruko Yokoyama, članica iste organizacije, u izjavi za Kyodo News.

Preživjeli atomskih napada održali su u četvrtak prosvjed u Hirošimi i zatražili da Trump povuče svoju izjavu. Zakonodavno tijelo Hirošime također je usvojilo rezoluciju kojom odbacuje bilo kakvo opravdavanje upotrebe nuklearnog oružja i poziva na mirno rješavanje sukoba.

Stotine tisuća žrtava bačenih atomskih bombi

Glavni tajnik japanske vlade Hayashi Yoshimasa izjavio je da je Japan "više puta jasno iznio svoj stav o upotrebi atomskih bombi" američkim vlastima, ne odgovarajući izravno hoće li Tokio službeno uložiti prtotest zbog Trumpove izjave.

Trumpova usporedba uslijedila je nakon što je pokušao demantirati curenje izvješća obavještajne zajednice prema kojem su američki napadi na Iran unazadili njegov nuklearni program za svega nekoliko mjeseci. Trump je ustrajao na tome da su napadi "uništili" program i unazadili ga "desetljećima" – tvrdnju koju je podržao direktor CIA-e John Ratcliffe.

Japan je i dalje jedina zemlja na svijetu koja je bila pogođena nuklearnim oružjem. Oko 140.000 ljudi poginulo je nakon američkih napada na Hirošimu i Nagasaki u kolovozu 1945. Preživjeli do danas trpe posljedice, uključujući psihološke traume i povišeni rizik od raka.

U Hirošimi još od 1960-ih gori vječni plamen mira, a na ulazu u muzej rata stoji sat koji broji dane od posljednjeg nuklearnog napada u svijetu. Svjetski čelnici koji posjećuju Hirošimu tradicionalno izrađuju papirnate ždralove kao simbol predanosti miru.