U našoj zemlji politizira se sve, pa i odluka Velikog vijeća Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Kovačević. U sjeni međusobnih optužbi i kao nožem podijeljene javnosti, ostalo pitanje: zašto se komentarišu odluke Suda za ljudska prava, umjesto da počne njihovo provođenje.

Ne ulazeći u meritum, već sam status aplikanta Slavena Kovačevića, Veliko vijeće je sa 16 glasova za i jednim protiv odlučilo da Kovačević nije diskriminisan i nema status žrtve. Ovo obrazloženje nije bilo dovoljno domaćoj političkoj sceni, pa se krenulo u tendenciozno preispitivanje kredibilnosti sudija i suda u Strasbourgu, prenosi Federalna.ba.

"To je narušilo ugled Predsjedništva Bosne i Hercegovine, narušilo je debelo međunarodni ugled tog tijela jer se na taj način pokazuje kako se sudovi moraju instrumentalizirati u političke ciljeve. Apelacija je amaterski podnesena, apelant nema kredibilitet, apelant se dva puta izjašnjavao različito i apelant nije podastrao valjane argumente za svoju tužbu protiv Bosne i Hercegovine", izjavio je politički analitičar Enver Kazaz.

On dalje navodi da je Kovačević zloupotrijebio svoje pravo da bira i bude biran na prostoru cijele Bosne i Hercegovine i, zapravo, naštetio ideji građanske države. Diskreditacija Evropskog suda za ljudska prava nije utemeljena uzimajući u obzir prethodne presude koje su donesene u korist aplikanata. Poštovanje ljudskih prava, što podrazumijeva i izvršavanje presuda suda u Strasbourgu, značajno utječe na međunarodni subjektivitet i na ugled koji Bosna i Hercegovina uživa u međunarodnim odnosima. Harun Išerić, ekspert za ustavno pravo, smatra da istupi pojedinih političara nisu bili primjereni.

"Nakon političkih reakcija na presudu Velikog vijeća u predmetu Kovačević stječe se utisak da među plitičarima ne postoji određeni stupanj pravne i demokratske kulture i da način na koji su istupili više podsjeća na postupanje navijača na stadionu i ne dolikuje političarima koji nose neku izvršnu funkciju u Bosni i Hercegovini. Svakako da to u nekom širem kontekstu može utjecati na ugled koji Bosna i Hercegovina uživa u Vijeću Evrope", dodaje Išerić.

Kaže da bi svrsishodnije bilo sačekati obrazloženje presude, a ne dovoditi u sumnju odluku Velikog vijeća, koja je konačna.

"Sudske presude se ne komentiraju, one se izvršavaju. Sasvim je jasno da se mi puno ne osvrćemo na presude suda u Strasbourgu. Presuda Sjednić i Finci već 15 godina čeka na implementaciju, tako da ćemo za, možda, sljedećih 15 godina riješiti i ono što je bilo u apelaciji gospodina Kovačevića", kaže Jakob Finci, apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Tu su još i presude u korist aplikanata: Azre Zornić, Ilijaza Pilava, Samira Šlakua te Svetozara Pudarića, koje nisu dovođene u pitanje. U konačnici, treba naći put za provedbu odluka Suda za ljudska prava, jer nas na to obavezuje i Evropska unija.