Evropa se suočava s jednim od najranijih i najintenzivnijih toplotnih valova u posljednjem desetljeću. Ogromna "toplotna kupola" – atmosferski fenomen koji zarobljava vrući zrak i sprječava njegovo strujanje – smjestila se nad zapadnim i srednjim dijelovima kontinenta, uzrokujući ekstremne temperature, zdravstvene rizike i povećanu opasnost od požara.

Početkom sljedeće sedmice predviđa se još jedan intenzivniji toplotni val koji će se proširiti na zapadnu Europu, podižući temperature do +43 °C nad Francuskom i +45 °C u Portugalu i Španiji. Značajna vrućina proširit će se na centralnu Evropu do sredine sedmice i nastaviti do početka jula. Uvjeti suše se pogoršavaju, a prijetnje od šumskih požara postupno rastu, javljaju naučnici s portala Severe Weather Europe. 

U Francuskoj, gdje su temperature u nekim područjima već prešle 40°C, stanje je alarmantno. Meteorolozi iz Météo-Francea ističu da je riječ o 50. službeno zabilježenom toplotnom valu od 1947., no rijetko koji je stigao tako rano u ljetnoj sezoni.

Južni dijelovi zemlje, uključujući područja oko Toulousea i Marseillea, snažno su pogođeni, a vlasti izdaju upozorenja ranije nego prethodnih godina. Toplotni val ne zaobilazi ni druge zemlje – u Španiji, Italiji i Portugalu također su zabilježeni izuzetno visoki stepeni temperature, a opasnost od šumskih požara raste iz dana u dan. A Španija, Portugal i Francuska od početka iduće sedmice iskusit će temperature od 41 do 45 °C. U centralnoj Italiji vlasti su ograničile rad na otvorenom i pozvale građane da ostanu u klimatiziranim prostorima. U Portugalu, gdje su šumski požari već počeli harati u blizini Coimbre, meteorološke službe izdaju "crvena upozorenja".

Toplotna kupola (engl. heat dome) nastaje kada snažan visinski sistem visokog tlaka zarobi toplinu u donjim slojevima atmosfere. Takvi sistemi mogu trajati danima, čak i sedmicama, a tokom tog razdoblja temperatura svakodnevno raste. Uz sunčevo zračenje i nedostatak vjetra, dolazi do tzv. efekta zagrijavanja u slojevima – poput staklenika u kojem nema osvježenja.

Naučnici s portala Severe Weather Europe ističu kako se ovi ekstremni fenomeni učestalo ponavljaju i sve češće pogađaju Evropu, što povezuju s promjenama u globalnoj klimi. Zdravstvene službe širom pogođenih zemalja izdaju upozorenja za najugroženije skupine: starije osobe, hronične bolesnike, malu djecu i trudnice. Toplotni udari, dehidracija, kolapsi i pogoršanja postojećih zdravstvenih stanja postaju sve češći razlozi hospitalizacije.

Ujedno, dolazi i do poremećaja u infrastrukturi: pucanja asfalta, pregrijavanja električnih mreža i problema s vodoopskrbom. U većim gradovima zabilježeni su i “urban heat island” efekti – gradovi poput Pariza i Madrida bilježe noćne temperature više od 25°C, bez mogućnosti prirodnog rashlađivanja. Prema najavama prognostičara, ovakav početak ljeta može biti znak da nas očekuje još ekstremnih valova vrućine u julu i augustu. Dugoročne prognoze sugeriraju da će toplotni stres biti česta pojava širom Evrope, s mogućim povremenim olujama kao posljedicom temperaturnih ekstrema.