Piše: MAJA RADEVIĆ

„Ne gubi vrijeme da se prijavljuješ na konkurs. To radno mjesto je već 'rezervisano', zna se i za koga.“ Ovako je kolegici D. prije nekoliko mjeseci „u povjerenju“ rekla uposlenica jednog kantonalnog ministarstva, čiji su se čelnici nedugo nakon toga našli pod istragom Tužilaštva Kantona Sarajevo zbog nezakonitih zapošljavanja.

Jučerašnja vijest da je Bakir Hadžiomerović, nakon provedenog javnog konkursa, odlukom Upravnog odbora tog javnog servisa izabran za generalnog direktora Federalne televizije (FTV) nije nikoga pretjerano iznenadila. Još u aprilu ove godine, prije nego što je i raspisan konkurs, predsjednik SDP-a i federalni premijer Nermin Nikšić je gostujući na Face TV praktično najavio da će Hadžiomerović biti novi direktor RTV FBiH.

„Zamolio sam ga da se prijavi i što se mene tiče – on je direktor. Ako bude još kandidata, neka Upravni odbor odlučuje”, rekao je tada Nikšić.

I bilo je još kandidata. Pored Hadžiomerovića, na pomenuti konkurs se, kako smo već pisali, prijavilo još troje kandidata - Elvir Radeljaš, Zvonimir Jukić i Jasminka Alibašić, svi dugogodišnji uposlenici FTV-a. Međutim, Upravni odbor je jednoglasno zaključio kako je Hadžiomerović kandidat sa najboljim referencama, i tako je Nikšićeva želja postala stvarnost.

OD KANDIDATA ZA PREDSJEDNIŠTVO DO DIREKTORA JAVNOG SERVISA

Za razliku od svojih protukandidata koji su već godinama odani ovoj medijskoj kući, Bakir Hadžiomerović se prije više od deset godina burno razišao sa tadašnjim menadžmentom FTV-a. Situacija je kulminirala nakon što je Hadžiomerović 2014. godine postao kandidat SDP-a za člana Predsjedništva BiH – što je, jasno, bilo nespojivo sa njegovim dotadašnjim uredničkim angažmanom na javnom servisu. Nakon što je kandidatura SDP-ovog “stvarno drugačijeg predsjednika” neslavno propala, Hadžiomerović se jedno vrijeme ponovo bavio novinarstvom u kompaniji “Avaz”, a u novembru 2021., uz pomoć drugova iz SDP-a, imenovan je za direktora Javnog preduzeća “Sarajevo”. Ambiciozni bivši urednik nekada izuzetno gledanog političkog magazina “60 minuta” nije se, ipak, mogao zadovoljiti direktorskom pozicijom u nekakvom preduzeću u kojem odlučuje o cijeni karte za žičaru i strpljivo je čekao svoj trenutak za povratak na bh. medijsku scenu. Sada ga je i dočekao – uz, očekivano, žestoke kritike opozicionih stranaka.

Iz SDA su jučer saopćili da je izbor Upravnog odbora Federalne televizije bio nezakonit, a da su Trojka i HDZ "politički utjecaj na javni servis finalizirali izborom Bakira Hadžiomerovića za direktora ovog medija". Pozvali su nadležno tužilaštvo da provjeri kakav je utjecaj izvršio Nikšić u imenovanju Hadžiomerovića te da li postoje obilježja krivičnog djela "trgovina utjecajem".

"Dolaskom istaknutog kadra SDP-a na čelu FTV-a, ova televizija gubi svojstvo javnog servisa, neutralnog i objektivnog medija, te postaje stranačka televizija SDP-a i ostalih stranaka Trojke, što njeni gledaoci trebaju imati na umu", poručuju iz SDA.

Slične optužbe o „stranačkoj televiziji“ i cenzuri upućivali su iz SDP-a na račun SDA u vrijeme dok je direktor Televizije Sarajevo (TVSA) bio SDA-ov Elvir Resić, profesor bosanskog jezika i književnosti koji do tada nije imao nikakvo iskustvo rada u medijima, a kasnije i Edina Fazlagić, po profesiji bibliotekarka, koja je 2018. godine na čelo kantonalnog javnog servisa imenovana također uz svesrdnu „podršku“ SDA (naravno, SDA u to vrijeme nije smatrala da na taj način prave „stranačku televiziju“ koja „gubi svojstvo javnog servisa, neutralnog i objektivnog medija“).

DIREKTORI BOLNICA I STRANAČKI FAVORITI

Početkom 2024. godine mediji su objavili da će nakon smjene Sebije Izetbegović, novi generalni direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) biti prof. dr. Ismet Gavrankapetanović. Gavrankapetanović je bio želja predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića koji je otvoreno favorizirao „svog“ kandidata, iako u to vrijeme konkurs još nije bio ni objavljen. Priča je manje-više svima poznata – nakon trakavice koja je trajala skoro godinu i po dana, a tokom koje nije uspio dobiti saglasnost federalnog ministra zdravstva za imenovanje na čelo KCUS-a, Gavrankapetanović je odustao i ponovo se prijavio za direktora Opće bolnice „Prim.dr. Abdulah Nakaš“, gdje je nedavno i izabran na novi mandat od četiri godine. U međuvremenu je Konaković na sve načine bezuspješno pokušavao ishoditi saglasnost ministra Rimca za sporno imenovanje na KCUS-u, što je uključivalo i brojne pritiske na Vladu Federacije te javne prijetnje krivičnim prijavama i progonom.

Prije cijele te sage na čelu sarajevskog Kliničkog centra bila je, kako već rekosmo, Sebija Izetbegović, i to punih osam godina. Dakle, dva puta se doktorica Izetbegović, u dva mandata, prijavljivala na konkurs za generalnu direktoricu KCUS-a, i oba puta bila je jedini prijavljeni kandidat. Zašto se niko drugi nije prijavljivao, pitate se? Odgovor je jednostavan – svi su znali da je ta pozicija „njena“ i da je čisto gubljenje vremena prikupljati i slati silnu dokumentaciju na konkurs koji je unaprijed „rezervisan“ za određenu osobu.

To što SDA danas optužuje SDP i Trojku za istu praksu koju su oni godinama dosljedno provodili spada u red uobičajenog političkog licemjerja na koje ne treba previše trošiti riječi. No, za to što Trojka danas radi sve ono za što su do jučer „oštro osuđivali“ SDA, uključujući javne konkurse koji se raspisuju tek da bi se zadovoljila zakonska forma, nema nikakvog opravdanja. Jer oni su svojim biračima, kao u onom kultnom filmu montipajtonovaca, obećavali „nešto sasvim drugačije“. I to obećanje su spektakularno iznevjerili.