Kako se približava 11. juli, 30. godišnjica genocida u Srebrenici, iz Republike Srpske ponovo dolaze snažni pokušaji negiranja tog strašnog zločina. Negiranje genocida, koje je godinama prisutno u političkim i javnim istupima, ne jenjava, dapače – dobiva institucionalnu podršku i sve otvorenije se širi.

Nedavno su upravo oni koji negiraju zločin odlikovani kod Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, koji, iako je bjegunac od pravosuđa Bosne i Hercegovine, ne posustaje u pojačavanju revizionističke retorike.

Mulagić o utjecaju studije o negiranju genocida

U razgovoru za Slobodnu Bosnu, dr. Elvedin Mulagić, jedan od autora nedavno objavljene studije o negiranju genocida u Srebrenici, istakao je:

„Veoma je kratak vremenski period od objavljivanja studije da bi mogli suditi o njenim efektima, naročito u akademskoj zajednici. Znamo da je nekada veoma dug put da jedno naučno djelo bude u potpunosti valorizovano. Međutim, mi autori smo izuzetno zadovoljni reakcijom javnosti i značajnim brojem preuzimanja studije.“

Mulagić je i autor knjige „Negiranje genocida nad Bošnjacima“, u kojoj ističe važnost javnog suočavanja s ovom temom kako bi se spriječilo širenje revizionističkih narativa. Njegov rad, uključujući i nedavno objavljenu studiju "Politika revizionizma: Negiranje zločina i genocida u Bosni i Hercegovini 1992–2025" predstavlja ključni doprinos akademskoj i javnoj borbi protiv poricanja strašnih zločina.

Važnost prevođenja studije na više jezika

Doktor Mulagić objašnjava:

„Jedan od primarnih razloga izrade ove studije jeste njeno objavljivanje na engleskom jeziku, koji je globalno najzastupljeniji. Primijetili smo da ne postoji nijedan ozbiljan naučni rad koji sažeto i jasno prikazuje fenomen negiranja genocida u Srebrenici i šire. Negatori ciljano iskorištavaju praznine u dostupnosti naučno relevantnih informacija. Naša je namjera bila omogućiti pristup ovom sadržaju na međunarodnoj razini kako bi se efikasnije suprotstavili negiranju genocida.“

Dodaje kako je pored engleskog neophodno prevođenje na njemački, francuski, arapski i turski jezik, s nadom da će u budućnosti biti proširena lista jezika.

Poruka međunarodnoj zajednici o institucionalnom negiranju genocida

Na pitanje o institucionalnoj podršci negiranju genocida u dijelovima BiH, Mulagić kaže:

„Međunarodna zajednica mora shvatiti da dokle god je negiranje i glorifikacija ratnih zločinaca prisutna, proces pomirenja i društvenog ozdravljenja ostaje otežan. Iako je Visoki predstavnik u BiH donio Zakon o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, taj zakon je usvojen prekasno. Međunarodna zajednica je napravila mnogo propusta, naročito u sprječavanju širenja ideologije glorifikacije zločinaca kroz obrazovni sistem.“

Mulagić ukazuje i na nedavni slučaj peticije za zabranu simbola „bijelih traka“ koju je organizovao presuđeni ratni zločinac iz Prijedora:

„Takve pojave su moguće u društvenom okruženju gdje postoji institucionalna dimenzija negiranja genocida.“

Ključne preporuke iz studije za borbu protiv revizionizma

„Predložili smo niz mjera, ali posebno ističem važnost obrazovanja. Uvođenje specijaliziranih kurseva i radionica o međunarodnom humanitarnom pravu, genocidu i memorijalizaciji na univerzitetskom nivou, kao i dodatne edukacije nastavnika, novinara i javnih službenika, ključni su za objektivno i tačno informisanje,“ ističe Mulagić.

Također, važno je pružiti podršku svjedocima zločina, koji su često marginalizirani i izloženi pritiscima.

„Potrebno je oformiti specijalizovane centre za pravnu, psihološku i edukativnu podršku svjedocima, kako bi imali hrabrost i mogućnost da govore istinu,“ dodaje.

Perspektive daljeg razvoja revizionizma

„Moramo učiti iz primjera negiranja Holokausta. Iako je genocid nad Jevrejima dobro dokumentiran, negiranje je bilo i ostalo prisutno. Sa sve manjim brojem preživjelih svjedoka genocida u Srebrenici, moramo kontinuirano podsjećati i educirati javnost o stvarnim činjenicama,“ zaključio je doktor Mulagić za "SB".

(S. H.)