Američki predsjednik Donald Trump potpisao je u ponedjeljak navečer izvršnu uredbu kojom se ukidaju sankcije Siriji, rekavši da ovakav potez predstavlja podršku ciljevima nacionalne sigurnosti i vanjske politike Sjedinjenih Američkih Država. Trump je pohvalio novu Sirijsku vladu i potvrdio da je Washington posvećen podršci stabilnoj i jedinstvenoj Siriji koja živi u miru sa sobom i svojim susjedima.

Sirijski ministar finansija Mohammad Yisr Barnieh opisao je ukidanje američkih sankcija Siriji kao važan korak koji će pozitivno utjecati na sirijsku ekonomiju.

Barnieh je pojasnio da ukidanje sankcija obuhvata više od 5.000 sirijskih subjekata te otvara put ukidanju ekonomske blokade izvoza američkih usluga i robe u Siriju. Također, smatra da to podrazumijeva reviziju statusa Sirije kao države sponzora terorizma, dok sankcije svrgnutom predsjedniku Basharu al-Assadu i njegovim suradnicima ostaju i dalje na snazi.

Govoreći o razlozima koji stoje iza američkog žurnog ukidanja sankcija Siriji, Steven Heydemann, istraživač u Centru za bliskoistočnu politiku na Institutu Brookings, smatra da postoje dva glavna faktora:

• Trumpova snažna želja za jačanjem veza sa zemljama Zaliva, posebno Saudijskom Arabijom, Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
• Američka administracija vjeruje da je „privremena vlada Ahmeda al-Sharae poduzela niz važnih koraka s aspekta interesa Sjedinjenih Američkih Država, uključujući uspostavljanje kontakata s Izraelom“, kao i rješavanje pitanja hemijskog oružja i borbu protiv nasilnog ekstremizma, kako je to nazvao.

Kada je riječ o sirijskim stavovima, stručnjak za međunarodne odnose Bassam Tablieh izjavio je, gostujući u programu Al Jazeere, kako vjeruje da je Sirija odgovorila na američke zahtjeve u vezi s borbom protiv organizacije ISIL i potragom za tijelom američkog novinara, kao i okončanjem iranske prisutnosti na svojoj teritoriji.

„Sirijsko rukovodstvo pristupilo je ovim zahtjevima u potpunosti, sarađujući ozbiljno i iskreno“, rekao je. Napominje da Sjedinjene Američke Države imaju interes da ukinu sankcije kako bi se borile protiv ISIL-a i Irana, te kako bi imale udjela u sirijskoj ekonomiji i obnovi.

U istom kontekstu, Tablieh je otkrio da su investicijski projekti iz mnogih zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države, već ušli u Siriju.

Dr. Liqaa Maki, viši istraživač u Al Jazeerinom centru za studije, smatra da je riječ o širem pitanju od samih američkih zahtjeva upućenih Damasku. Sirija, sa svojim strateškim položajem i geopolitičkom ulogom u regiji, trebala bi biti, prema američkom planu, dio novog Bliskog istoka. U tom kontekstu, ističe da je i uklanjanje svrgnutog predsjednika Bashara al-Assada dio šireg okvira.

Istaknuo je da američki, pa čak i izraelski zahtjevi nisu izričiti, poput toga da sirijsko rukovodstvo sada protjera palestinske frakcije. Umjesto toga, dodao je Maki, pitanje se odnosi na buduću ulogu Sirije, ulogu koja će joj dati snagu i pregovaračku poziciju unutar regionalnog okvira, navodi Al Jazeera. 

Normalizacija odnosa

Maki je istaknuo da ne postoje izgledi za normalizaciju odnosa između Sirije i Izraela. S tim se složio i Bassam Tablieh, koji je naglasio da sirijski narod nije spreman prihvatiti normalizaciju odnosa s Izraelom, da to zahtijeva vrijeme i ozbiljne pregovore o okupiranoj Golanskoj visoravni. Tablieh je zaključio da je svaka priča o normalizaciji odnosa s Izraelom u ovom trenutku preuranjena.

Steven Heydemann je, također, izjavio da se Sjedinjene Američke Države nadaju kako će „kroz stabilizaciju situacije u Siriji i podršku ekonomskom oporavku doći do povoljnijih uvjeta za dogovore između Sirije i Izraela“.

Međutim, pojasnio je da „prepreke u sirijsko-izraelskom pitanju ostaju vrlo duboke i ozbiljne, stoga ne vjerujem da bi lako moglo doći do dogovora o pitanju Golanske visoravni“.

S druge strane, rekao je da će Sirija nastaviti svoje učešće u neformalnom savezu sa svojim arapskim partnerima kako bi spriječila iransko uplitanje u regiju.