Ekološki problem koji već godinama opterećuje južni dio Hrvatske dobija novi, zabrinjavajući nastavak. Naime, deponija Ada u Čapljini, u neposrednoj blizini rijeke Neretve, nastavit će s radom – i to legalno – još sedam godina. To je odluka federalnog Ministarstva okoliša Federacije BiH, koju je potvrdila i sama ministrica Nasiha Pozder prilikom nedavne posjete Pločama.

Radi se o smetljištu koje se nalazi uz samo korito rijeke, a dijelom i unutar njega, bez nepropusne podloge, bez sanacije, bez sistema za reciklažu. Plastični i drugi otpad s ove lokacije lako završava u Neretvi, naročito tokom kišnih perioda, te potom dolazi do teritorije Hrvatske, ušća Neretve i dalje do Jadranskog mora, i to "bez ikakvog upozorenja, bez prethodne konsultacije s hrvatskim institucijama", ističe Morski.hr.

Foto: ERK Malo more

Hrvatska delta bez zaštite

Delta Neretve u Hrvatskoj jedno je od ekološki najvrednijih područja. Od 1993. godine uvrštena je na međunarodnu Ramsarsku listu močvara od međunarodnog značaja te je dio evropske ekološke mreže NATURA 2000, čiji je cilj očuvanje ukupne biološke raznolikosti kroz održivo upravljanje i praćenje stanja ciljnih vrsta i staništa.

Međutim, umjesto zaštite, ovo područje svakodnevno prima otpad iz BiH, uključujući plastiku, fekalije i procjedne vode. Pri tome ostaje otvoreno pitanje – kako reaguje hrvatska država? Prema mišljenju stručnjaka, Hrvatska kao članica Evropske unije ima ne samo pravo, već i obavezu da reaguje na prekogranično zagađenje.

"Republika Hrvatska, kao članica EU, ima zapravo pravo i obavezu da prijavi prekogranično zagađenje, aktivira bilateralna tijela, traži hitnu i trenutnu implementaciju jasno postavljenog plana upravljanja slivom Neretve i zaštiti interese svojih građana, okoliša i privrede. Vrijeme je da se nešto učini – brzo i efikasno", kaže Nebojša Jerković iz Ekološko-ronilačkog kluba Malo more.

Foto: ERK Malo more

Udruženje ERK Malo more dokumentovalo je i stvarno stanje na terenu snimcima koji jasno prikazuju posljedice neadekvatnog zbrinjavanja otpada na deponijama smještenim uz riječne tokove. Fotografije prikazuju velike količine otpada – uglavnom plastične boce i ambalažu – razbacane među granjem i vegetacijom uz rijeku. Posebno zabrinjava to što se otpad jasno vidi i na samoj površini vode.