Milorad Dodik, lider bosanskih Srba u entitetu Rs, u posljednje vrijeme izaziva sve veću zabrinutost međunarodne zajednice. Iako je protiv njega izdata potjernica zbog izazivanja nepoštovanja Dejtonskog sporazuma, on je krajem marta otputovao u Moskvu, gdje se sastao s Vladimirom Putinom, a uskoro se vratio u Rusiju na obilježavanje 80. godišnjice pobjede Sovjetskog Saveza nad nacistima. Ovaj diplomatsko-simblički "obrati" pokazuju kako Kremlj podržava Dodika i postaje sve prisutniji faktor u Bosni, odnosno Rs, piše poznati globalni dnevni list Financial Times.

Zapadni zvaničnici procjenjuju da je Bosna suočena s najtežom političkom krizom nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma prije 30 godina. Iako ova krizna situacija još uvijek nije eskalirala do nivoa sigurnosne prijetnje, zabrinutost raste zbog toga što nije iznenadna – već se postepeno pogoršava, a Dodik se smatra "najvećom prijetnjom za BiH".

U periodu od 1992. do 1995. Bosna je prošla kroz najteži konflikt u Evropi od Drugog svjetskog rata, pri čemu je stradalo više od 100.000 ljudi, većinom Bošnjaka. Dejtonski mirovni sporazum podijelio je zemlju na Federaciju i entitet "RS", ali politička dinamika ostala je žestoko podijeljena duž etničkih linija.

Dodik, koji ima 66 godina, otvoreno izaziva strukture nakon Dejtona i poduzima korake koji bi mogli voditi ka de facto raskidu entiteta, pa čak i stvaranju velikosrpskog pravnog poretka unutar Rs. Zapadne zemlje strahuju da se Rusija može angažovati i potaknuti eskalaciju tenzija, što bi moglo destabilizirati regiju.

Na simboličkom planu, malo ko posmatra značajnije detalje, ali je situacija postala ozbiljna – BiH se nalazi na "prekretnici", kako tvrde političari iz Rs poput Igora Crnadaka. "Dodik je pod kontrolom Moskve. Njegova vlast pravi veliku štetu, a sada postoji prilika za promjenu: Bosna mora nepovratno krenuti ka Zapadu – ili Rs sklizi u potpunu autokratiju".

Napetost dodatno povećava relativizacija genocida u Srebrenici. Almasa Salihović, čiji je brat jedan od više od 8.000 ubijenih u julu 1995., kaže da negacionističke izjave narušavaju pomirenje i opasno jačaju nacionalističke struje.

Sudski procesi i međunarodne intervencije u posljednje vrijeme su označili Dodika neustavnim i zadali mu zabranu političkih funkcija, ali on odbacuje presude, pa čak i najavljuje referendum o novoj ustavnoj definiciji Rs. Uvedene su restriktivne mjere protiv centralnih organa i pravosudnih institucija.

Međunarodna zajednica pomno prati situaciju. NATO i EU su već povećali prisustvo u BiH, dok su članice poput Velike Britanije uvele sankcije protiv vodećih funkcionera iz Rs. No, različiti stavovi u Uniji otežavaju usklađeni odgovor.

U trenutku dok Bosna obilježava 30. godišnjicu srebreničkog genocida i gubi mlade generacije zbog iseljavanja, zemlja se suočava s ozbiljnim iskušenjem: da li će sistem Dejtona izdržati ili će propadanje centralnih institucija produbiti krizu.