Slovenski premijer Robert Golob uzdrmao je vlastitu koaliciju i političku scenu u Ljubljani najavom da bi Slovenija mogla održati referendum o članstvu u NATO-u, piše Politico. Ideja je uslijedila nakon što je parlament podržao prijedlog Golobova lijevog koalicijskog partnera Levice o održavanju savjetodavnog referenduma o povećanju odbrambene potrošnje na 3 posto BDP-a do 2030.

Iako je Golobova stranka Pokret sloboda glasala protiv tog prijedloga, sam premijer se na summitu NATO-a u Haagu prošlog mjeseca već obavezao na još ambiciozniji cilj – izdvajanje 5 posto BDP-a za obranu do 2035. godine. Kriza u vladi dodatno je eskalirala kad su se centristički Socijaldemokrati, također dio koalicije, priklonili opoziciji i podržali referendumsku inicijativu.

Golob: Ili ostajemo i plaćamo, ili izlazimo

Vidno nezadovoljan, Golob je odgovorio prijedlogom za znatno ozbiljniji plebiscit: o tome treba li Slovenija uopće ostati članica NATO-a, saveza kojem se pridružila 2004. godine.

"Postoje samo dva moguća puta: ili ostajemo u savezu i plaćamo članarinu, ili izlazimo iz saveza. Sve ostalo je populističko obmanjivanje građana", rekao je Golob u izjavi.

Njegove riječi dolaze u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump pojačava pritisak na evropske saveznike da izdvoje više sredstava za odbranu, dok istovremeno sugerira da SAD možda neće štititi one koji ne ispune obveze ako Rusija napadne.

Slovenija ispod NATO-ova praga

Slovenija godinama ne ispunjava cilj NATO-a o minimalno 2 posto BDP-a za obranu – trenutno ulaže samo 1,29 posto, što je među najnižim izdvajanjima u savezu. Nova obaveza o 5 posto do 2035. izazvala je dodatne podjele, osobito jer o njoj, kako tvrde kritičari, u zemlji nije bilo prave javne rasprave.

Eurozastupnik Matjaž Nemec iz Socijaldemokrata ocijenio je Golobovu odluku kao "emocionalnu, prenagljenu i nestratešku" te dodao da njegova stranka ne smatra mudrim otvarati pitanje NATO članstva u ovom trenutku.

"Cilj od 3 posto bio je jedini kojem je naša stranka u vladi dala podršku kao mandatu premijera za summit u Haagu. Premijer nije imao mandat da prihvati cilj od 5 posto", rekao je Nemec.

"To je vrlo opasno i neodgovorno"

Kritike su stigle i iz akademskih krugova. Profesorica obrane na Sveučilištu u Ljubljani Jelena Juvan optužila je vladu za neodgovorno ponašanje.

"Mislim da je vrlo opasno i neodgovorno što naša vlada čini. Oni zapravo kockaju s budućnošću nacije, osobito s obzirom na malu veličinu Slovenije i stanje naših oružanih snaga. Time pokušavaju rješavati unutarnje političke sukobe, što je neprimjereno", rekla je Juvan.

Politički analitičar i profesor Miro Haček smatra da Golob, koji je ušao u visoku politiku tek 2022. i odmah pobijedio na izborima, pokazuje znakove političke nezrelosti.

"Nije navikao gubiti glasovanja… Osjeća se ucijenjenim od strane svojih koalicijskih partnera. Ovo je prvi put u ovom mandatu da su oba koalicijska partnera glasala protiv njega. Ima malo političkog iskustva i nije predvidio ovakav scenarij", rekao je Haček.

Populizam ili strategija?

I dok politički analitičari smatraju da je prijedlog referenduma bio impulzivan, članovi Golobove stranke tvrde da je riječ o promišljenom potezu. Eurozastupnica Irena Joveva iz Pokreta sloboda rekla je da je najava referenduma o članstvu u NATO-u "promišljena odluka".

"Kako se bliže parlamentarni izbori u proljeće sljedeće godine, tema povećanja odbrambene potrošnje sve je češće na vrhu političkih agenda i prijeti da postane sredstvo populističkog mobiliziranja potpore", rekla je Joveva.

"Iako znamo da naši građani nisu skloni povećanju izdvajanja za odbranu, vjerujemo da prepoznaju sigurnosne prednosti članstva u NATO-u", dodala je.

Niko ozbiljan ne traži izlazak iz NATO-a

Istraživanja pokazuju da članstvo u NATO-u trenutno podržava samo oko polovice slovenskih građana, no nijedna veća stranka ne zagovara napuštanje saveza. Čak ni opoziciona Slovenska demokratska stranka bivšeg premijera Janeza Janše, koji otvoreno podupire Trumpa, ne traži izlazak. Jedina parlamentarna stranka koja se izjašnjava za napuštanje NATO-a je Levica.

"Rekao bih da je 99 posto ovoga motivirano unutarnjopolitičkim razlozima i da gotovo niko u Sloveniji zapravo ne želi izaći iz NATO-a", ocijenio je Haček.

On i Juvan vjeruju da je Golob ovom izjavom zapravo otvorio kampanju za parlamentarne izbore 2026. godine. Trenutačne ankete daju Janšinoj stranci 29 posto podrške, dok je Golobov Pokret sloboda na 20 posto.

Opasna igra u vrijeme geopolitičke nestabilnosti

Korištenje NATO članstva kao pregovaračkog uloga za rješavanje domaćih problema moglo bi imati ozbiljne posljedice, upozoravaju analitičari.

"To je opasan potez… Slovenija je jedna od članica EU-a s najprijateljskijim odnosom prema Rusiji. Ovo bi moglo postati savršeno igralište za rusko miješanje i pokušaje utjecaja na ishod referenduma", rekao je Haček.

Potencijalno strano upletanje nije jedina opasnost. Iako neobavezujući, referendum o članstvu u NATO-u imao bi veliku političku težinu. Ako bi građani glasali protiv saveza, Slovenija bi se mogla naći pred izazovom sličnim Brexitu.

"To se može dogoditi. Niko to nije očekivao u Ujedinjenoj Kraljevini. A ipak se dogodilo", zaključio je Haček.