Federalni revizori su, češljajući dokumentaciju Općine Kalesija, utvrdili brojne neregularnosti, počevši od toga da u ovoj općini i dalje nije upostavljen trezorski način poslovanja, a u skladu sa Zakonom o trezoru u FBiH.

“U sistem Trezora nisu uključene javne ustanove kojima je Općina osnivač, nisu uspostavljene i ne vode se u cijelosti pomoćne knjige koje čine dio sistema Glavne knjige trezora, i nije osigurana izrada planova novčanih tokova”, navodi se u revizorskom izvještaju za 2024.

Džafić i Mujkanović

Velika većina neregularnosti datira iz perioda kada je ovom općinom upravljao Sead Džafić, koji je u medijima godinama slovio kao jedan od najbogatijih načelnika u BiH. Džafić je vlasnik firme UNIS Tok.

On je bio višegodišnji član SDA s kojom se razišao pa je kao nezavisni kandidat 2016. godine postao načelnik Kalesije. Mandat je obnovio 2020., a 2022. godine se opet vratio u redove SDA. Na Lokalnim izborima prošle godine više nije bio kandidat, a za načelnika je izabran Nermin Mujkanović, također kadar SDA. Mujkanović je dužnost načelnika preuzeo 18. novembra 2024. godine, piše Fokus. 

Općina Kalesija, navode revizori, nije uspostavila jedinicu za internu reviziju, a bila je dužna, po Zakonu o internoj reviziji u javnom sektoru FBiH.

Revizori su utvrdili i nedostatke kod sačinjavanja Budžeta (rashodi i izdaci nisu iskazani po izvorima finansiranja), pa tako i kod izmjena i dopuna budžeta koje su donesene 6. decembra 2024, odnosno u mandatu sadašnjeg načelnika.

Kako su naveli, najviša neto plaća (ona od načelnika) isplaćena je u iznosu od 4.696 KM. Odlukom načelnika (Džafića), kako su ustanovili revizori, 19. maja 2022. godine načelniku je kao komandantu Štaba civilne zaštite određena mjesečna naknada od 150 KM.

Dodjele novca bez kriterija

Nadalje, istaknuto je u izvještaju, sa vanjskim saradnicima koji su angažovani za rad u komisijama nisu se zaključivali ugovori o djelu, već je isplata naknada vršena na osnovu zaključaka koje je donosio načelnik.

Propusti su ustanovljeni i kod dodjele sredstava sportskim klubovima u iznosu od 130.000 KM na način da, kako su konstatovali revizori, nisu utvrđeni kriteriji za dodjele, bodovanje i način raspodjele. Revizori kažu da nije bilo ni kriterija kod djdele jednokratne pomoći.

Zanimljivo je, kako su naveli revizori, da projekat izgradnje gradske sportske dvorane, traje više od 16 godina, a da i dalje nije završen. Ovaj projekat je započeo 2008. godine. Zaključkom Općinskog vijeća iz ove godine data je saglasnost aktuelnom načelniku Mujkanoviću da se Općina kreditno zaduži u svrhu finansiranja izgradnje ove dvorane, piše Fokus.