Liberalni slovenski premijer Robert Golob suočava se s kritikama i političkih saveznika i protivnika nakon što je najavio mogućnost referenduma o članstvu Slovenije u NATO-u. Prošlog je tjedna slovenski parlament podržao prijedlog Ljevice, lijevog koalicijskog partnera Goloba, o održavanju savjetodavnog referenduma o povećanju obrambene potrošnje na 3 posto bruto domaćeg proizvoda do 2030.

Golobova stranka Pokret Sloboda (Gibanje Svoboda), glasala je protiv tog prijedloga, iako je premijer prošlog mjeseca u Haagu potpisao obvezu da će Slovenija podržati NATO-ov cilj od 5 posto BDP-a do 2035. Međutim, pukotine u vladi dodatno su se produbile kada su se koalicijski socijaldemokrati priklonili oporbi i podržali prijedlog referenduma. Nezadovoljni Golob tada je iznio ideju da bi Slovenija trebala održati i drugi referendum – o tome treba li uopće ostati članicom NATO-a, kojem se pridružila 2004. godine, prenosi Dnevno.hr.

„Postoje samo dva moguća puta: ili ostajemo u savezu i plaćamo članarinu, ili izlazimo iz saveza. Sve ostalo je populistička obmana građana“, izjavio je Golob. Američki predsjednik Donald Trump više je puta pozivao europske saveznike da povećaju izdvajanja za obranu, pritom dajući naslutiti da američka vojska možda neće braniti one koji zaostaju s potrošnjom, ako Rusija ikada napadne kontinent. Slovenija je među članicama NATO-a s najnižim izdvajanjima za obranu – samo 1,29 posto BDP-a – i dosljedno nije ispunjavala prethodni cilj saveza od 2 posto.

Slovenija je podijeljena, Golob šokirao prijedlogom

Zemlja i političari sada su podijeljeni oko nedavnog NATO-ova dogovora o podizanju cilja obrambene potrošnje na 5 posto BDP-a do 2035. – cilja koji je Slovenija podržala na međunarodnoj razini, ali o kojem se unutar države nije ozbiljno raspravljalo. Čak su i Golobovi koalicijski partneri bili zatečeni njegovim prijedlogom referenduma.

Zastupnik u Europskom parlamentu Matjaž Nemec iz Socijaldemokrata rekao je da je Golobova odluka bila „emotivna, ishitrena i nestrateška“, te dodao kako njegova stranka ne smatra da je rasprava o članstvu u NATO-u trenutno mudra. Nemec je objasnio da su podržali početni referendum – za koji datum još nije određen – o povećanju obrambene potrošnje jer je Golob prekoračio svoje ovlasti kada je u Haagu prihvatio NATO-ov novi cilj od 5 posto.

„Cilj od 3 posto bio je jedini koji je naša stranka SD podržala i za koji je glasala na razini vlade kao mandat premijera za NATO summit u Haagu. Premijer nije imao mandat za prihvaćanje cilja od 5 posto,“ rekao je Nemec.

Političko neiskustvo

Zabrinutost u Sloveniji prelazi granice izabranih dužnosnika. Jelena Juvan, profesorica obrambenih studija na Sveučilištu u Ljubljani, smatra da se vlada ponaša neodgovorno. „Mislim da je to vrlo opasno i neodgovorno od naše vlade, jer se zapravo kockaju s budućnošću nacije, osobito s obzirom na malu veličinu Slovenije i spremnost naših oružanih snaga. I pokušavaju unutarnje političke sporove rješavati na ovaj način, što je neprimjereno,“ rekla je za Politico.

Profesor političkih znanosti na istom sveučilištu, Miro Haček, smatra da je razlog za sve Golobovo političko neiskustvo – u visoku politiku ušao je tek 2022. i odmah pobijedio na izborima. „Nije naviknut gubiti glasovanja… Osjeća da ga ucjenjuju koalicijski partneri. Ovo je prvi put u ovom mandatu da su oba njegova koalicijska partnera glasala protiv njega. Ima malo političkog iskustva i nije predvidio ovakav scenarij,“ rekao je Haček.

Dok politički analitičari smatraju da je Golobova odluka o referendumu bila impulzivna, članovi njegove stranke tvrde da je riječ o promišljenoj strategiji. Zastupnica u Europskom parlamentu Irena Joveva iz Golobove stranke, koja je dio grupacije Renew Europe u Bruxellesu, rekla je da je poziv na referendum o članstvu u NATO-u promišljena odluka. „Kako se nacionalni izbori približavaju sljedećeg proljeća, tema povećanja obrambene potrošnje dospjela je na vrh političke agende i prijeti da postane populistički alat za stjecanje potpore,“ rekla je Joveva. „Iako smo svjesni da naši građani općenito možda nisu skloni povećanju obrambene potrošnje, vjerujemo da prepoznaju sigurnost i koristi koje članstvo u NATO-u donosi,“ dodala je.

Pregovarački adut

Unatoč nedavnim anketama koje pokazuju da samo polovica slovenskog stanovništva podržava NATO, nijedna velika stranka ne zagovara izlazak iz vojnog saveza. Ni Golobov Pokret Sloboda ni glavna oporbena Slovenska demokratska stranka (SDS), koju vodi pristaša Donalda Trumpa i bivši populistički premijer Janez Janša, ne žele napustiti NATO.

Jedina veća stranka koja zagovara izlazak iz NATO-a jest LJevica. „Rekao bih da je ovo 99 posto motivirano unutarnjopolitičkim razlozima i da zapravo nema nikakve veze s istinskom željom bilo koga u Sloveniji da napusti NATO,“ rekao je Haček. I Haček i Juvan smatraju da je Golobova izjava početak predizborne kampanje za parlamentarne izbore u proljeće 2026. Trenutne ankete daju 29 posto potpore Janšinoj SDS, dok Golobova stranka zaostaje s 20 posto. Međutim, korištenje članstva u NATO-u kao pregovaračkog sredstva za rješavanje domaćih pitanja u aktualnom geopolitičkom kontekstu moglo bi imati suprotan učinak, upozoravaju stručnjaci.

„To je opasan potez… Slovenija je jedna od članica EU s najprijateljskijim stavom prema Rusiji. To bi moglo postati plodno tlo za rusko uplitanje i pokušaje utjecaja na ishod,“ upozorio je Haček. A prijetnja stranog uplitanja nije jedina neželjena posljedica koju bi referendum mogao donijeti. Iako neobvezujuće, svako glasovanje o članstvu u NATO-u imalo bi političku težinu, a ako građani odluče glasati protiv članstva, to bi moglo potaknuti scenarij sličan Brexitu. „To se može dogoditi. Nitko to nije očekivao u Ujedinjenom Kraljevstvu. A dogodilo se,“ rekao je Haček.