Nakon više od 50 postavljenih parlamentarnih pitanja, zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Sanel Kajan postao je jedno od najglasnijih imena u borbi protiv diskriminacije Bošnjaka u institucijama smještenim u Hercegovini, posebno u Mostaru. Njegove inicijative su precizne, dokumentirane i sve češće ukazuju na zabrinjavajuće etničke disbalanse u zapošljavanju i zastupljenosti u javnom sektoru.

Povodom posljednjih slučajeva, među kojima je i konkurs za zapošljavanje u Federalnoj novinskoj agenciji (FENA), ali i problem nedostatka Bošnjaka u javnim preduzećima u Stocu, Kajan za Slobodnu Bosnu govori o učinjenom do sada i planovima za dalje djelovanje.

S obzirom na to da je u više navrata upozoravao na problem nacionalne neravnopravnosti pri zapošljavanju u institucijama u Mostaru i Hercegovini, Kajanu smo danas uputili nekoliko dodatnih pitanja:

• Imate li tačan broj državnih institucija (posebno u Mostaru i Hercegovini) u kojima je zabilježena diskriminacija Bošnjaka?

• Na koliko institucija ste poslali zastupnička pitanja i dobili odgovore?

• Imate li još neke ustanove i preduzeća u planu da "pročešljate"?

• Kako komentirate i sve učestalije napade na druge zajednice u Mostaru, poput posljednjeg slučaja napada na Jevrejsku zajednicu?

U nastavku prenosimo njegov iscrpan odgovor za Slobodnu Bosnu, koji jasno pokazuje ne samo političku i institucionalnu, već i vrijednosnu borbu za jednakost i pravedno društvo.

"Odgovori potvrđuju diskriminaciju, ali Vlada šuti"

“Do sada sam kao federalni zastupnik postavio preko 50 pitanja vezanih uz očitu diskriminaciju Bošnjaka i bosanskog jezika u institucijama i javnim ustanovama, kojima je osnivač Federacija BiH.

Na većinu pitanja sam dobio odgovore – i oni potvrđuju upravo ono što sam pitao. No, uprkos svemu – izostala je reakcija Vlade Federacije Bosne i Hercegovine", odgovorio nam je Kajan.

Kajan naglašava da kada je riječ o institucijama čiji je osnivač država BiH, odgovornost je na parlamentarcima na državnom nivou:

“Nisam upoznat da li su zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH postavljali takva pitanja i tražili informacije od institucija sa sjedištem u Mostaru, a kojima je osnivač država. Smatram da bi trebali – to je njihova odgovornost i obaveza.”

Mostar: Grad isključenosti u kojem jedna strana vlada

Kajan za naš portal iznosi konkretne podatke o disbalansu:

“U Agromediteranskom zavodu Federacije BiH, od 43 zaposlena, samo jedan je Bošnjak.

U FENA-i u Mostaru – zaposlena je samo jedna osoba bošnjačke nacionalnosti.

Gotovo sve institucije Federacije sa sjedištem u Mostaru pokazuju jasan etnički disbalans – u korist hrvatskog naroda, a na štetu Bošnjaka, Srba i Ostalih.”

Dodaje kako osjeća moralnu i političku dužnost da o tome govori:

“To nije slučajno. To je proizvod sistemske politike isključenja, koja se godinama tolerira i čije se posljedice najviše osjećaju u svakodnevnom životu građana.”

Borba protiv svakog vida isključivosti 

Zastupnik iz Mostara ističe i simbolički, ali važan aspekt diskriminacije: nazive institucija koji nose isključivo nacionalni predznak.

“Javne institucije se finansiraju iz budžeta svih građana Federacije BiH i ne mogu nositi naziv koji implicira pripadnost samo jednom narodu.

Takva praksa šalje poruku da institucije pripadaju samo 'njihovima', a ne svima.”

O napadu na Jevrejsku zajednicu

Povodom napada na prostorije Jevrejske zajednice u Mostaru, a na osnovu incidenta koji je zabilježilo Muftijstvo mostarsko, Kajan za Slobodnu Bosnu jasno poručuje:

“Snažno osuđujem svaki oblik nasilja, prijetnje, ucjene i diskriminacije. To nisu i ne smiju biti metode rješavanja problema – to su koraci ka urušavanju temelja svakog zdravog društva.

Mostar, grad koji bi trebao biti simbol suživota i različitosti, godinama se pretvara u 'grad slučaj' zbog pogrešnih i isključivih politika. Ugroženi su Bošnjaci, ali sada vidimo da su na udaru i druge vjerske i etničke zajednice.”

Na kraju, Kajan dodaje:

“Zalažem se za društvo jednakih šansi, slobode i pravde za sve.

Vjerujem u snagu zakona, institucije koje štite građane i odgovornost pred pravdom – bez obzira na ime, naciju ili političku pripadnost.”

(S. H.)