Ukrajinski parlament potvrdio je izbor nove premijerke Julije Sviridenko. Rekonstruirana vlada sastoji se od starih i novih ministara. Inicijator preustroja bio je predsjednik Volodimir Zelenski, piše Deutsche Welle.

Novu premijerku danas je potvrdila velika većina zastupnika u ukrajinskom parlamentu. Glasine o smjeni vlade premijera Denisa Šmihala kružile su Ukrajinom posljednje tri godine, a sada su postale stvarnost. Ukrajinski parlament je jučer prihvatio Šmihalovu ostavku, nakon čega je predsjednik Volodimir Zelenski predložio da dosadašnja prva potpredsjednica vlade Julija Sviridenko preuzme premijersku dužnost i formira novu vladu. Šmihal će ubuduće voditi Ministarstvo odbrane. Dosadašnji ministar odbrane Rustem Umerov odlazi u Washington, gdje će preuzeti dužnost ambasadora.

Uspon Julije Sviridenko

Nekoliko razloga doprinijelo je usponu Julije Sviridenko. Ona je značajno doprinijela uspješnim pregovorima sa SAD-om i Donaldom Trumpom oko sporazuma o sirovinama.

Poznato je i da ima bliske veze sa šefom predsjedničkog ureda Andrijem Jermakom, desnom rukom Zelenskog. Osim toga, ova 39-godišnja ekonomistica se svojim držanjem i svjetonazorom bolje uklapa u generaciju mlađih političara koji su zajedno sa Zelenskim došli na vlast.

Je li Zelenski bio nezadovoljan vladom?

Zelenski se prethodno našao na udaru kritike zato što je javno ponudio premijersku dužnost Juliji Sviridenko čime je, prema navodima kritičara, prekršio važeću proceduru prema kojoj premijera imenuje predsjednik isključivo na prijedlog parlamenta, koji mora doći od parlamentarne većine. Stranka predsjednika Zelenskog "Sluga naroda" trenutno ima većinu u parlamentu.

Denis Šmihal je s više od pet godina na dužnosti bio najdugovječniji premijer u Ukrajini. I ranije su postojali pokušaji njegove smjene, ali su propadali zbog nedostatka političke volje i glasova u parlamentu. Sada je promjena na čelu vlade postala realnost.

Oleh Saakjan smatra da se radi o "zakašnjelom preustroju vlade", koji je bio planiran još prošle godine. Glavni razlog za promjene su unutarnje napetosti u vladinom kabinetu i niz očiglednih menadžerskih problema – od sektora odbrane preko infrastrukture do socijalne zaštite. "Vlada želi dio tih napetosti, kako unutarnjih tako i vanjskih, smanjiti pred očima javnosti. Cilj je obnoviti povjerenje i pronaći novi pristup", kaže ovaj stručnjak.

Hoće li se rad vlade promijeniti?

Petro Olešćuk, politolog sa Univerziteta Tarasa Ševčenka u Kijevu, smatra da su učestali korupcijski skandali utjecali na percepciju rada vlade, posebno posljednji skandal u vezi s potpredsjednikom vlade Oleksijem Černišovim, protiv kojeg postoje sumnje za zloupotrebu položaja i primanje mita u "velikom stilu".

Istovremeno, Olešćuk ne isključuje mogućnost da Zelenski želi pokazati kako i dalje ima tim koji mu je odan, tim više što vlada nije kompletno rekonstruirana, jer određeni ministri ostaju na svojim funkcijama. Recimo, Šmihal postaje ministar odbrane. "Šmihalovo prebacivanje na drugu funkciju unutar vlade treba pokazati da tim ostaje jedinstven i da nema podjela ni unutarnjih sukoba. Radi se samo o personalnim promjenama unutar istog tima", naglašava Olešćuk u razgovoru za DW.

Strukturni izazovi ukrajinske vlade

Oleh Saakjan, s druge strane, smatra da ograničena rekonstrukcija vlade ukazuje na ozbiljan nedostatak kvalificiranog i pouzdanog kadra. On smatra da će i novi i dosadašnji ministri biti prisiljeni pokazati brze rezultate, što bi moglo kratkoročno dati zamah vladi, ali je skeptičan u pogledu dugoročnih učinaka. "To je poput adrenalinske injekcije za sadašnju vladu. Kvaliteta rada se time suštinski neće promijeniti. Promjena imena, bez promjene uloga u kabinetu koje se odnose na raspodjelu ovlasti, ne može imati željeni iscjeljujući učinak", kaže Saakjan.

Politolog Andreas Umland ukazuje, povodom ove rekonstrukcije vlade, na strukturni problem ukrajinskog Ustava: "Politički sistem Ukrajine je još od stjecanja neovisnosti deficitaran zbog podijeljene izvršne vlasti." S jedne strane stoji predsjednik sa svojim aparatom, a s druge premijer i vlada, koji su formalno neovisni. "U ratnim vremenima ova dualnost vlasti je posebno problematična jer se odluke moraju donositi brzo i jedinstveno."

U međuvremenu je predsjednik Zelenski već izložio ključne prioritete nove vlade, među kojima su povećanje domaće proizvodnje oružja, razvoj odbrambenih projekata i sveobuhvatna deregulacija privrede.