Ponovo je aktuelizirana priča o poziciji ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Naime, još u jesen 2023. godine, ukrajinski general Valerij Zalužni, tada komandant oružanih snaga zemlje, dao je intervju za The Economist u kojem je izjavio da je rat s Rusijom prešao u fazu zastoja. Tri mjeseca kasnije, Zelenski ga je smijenio.

General, koji je najpopularnija javna ličnost u Ukrajini, imenovan je za ambasadora u Londonu mjesec dana kasnije, gdje i danas obavlja svoju dužnost. Kada se govorilo o tome ko bi mogao naslijediti Zelenskog, upravo se Zalužni najčešće spominjao. Kako tvrdi poznati istraživački novinar Seymour Hersh, pozivajući se na razgovore s izvorima – zvaničnicima u Washingtonu – Zalužni bi mogao preuzeti funkciju predsjednika u roku od nekoliko mjeseci.

Zelenski je, prema tim izvorima, dodaje novinar, na kratkoj listi za egzil – "ako predsjednik Donald Trump odluči tako narediti". Ako Zelenski odbije napustiti svoju dužnost, što je i najvjerovatniji scenarij, jedan američki zvaničnik kaže: "Biće uklonjen silom. Lopta je sada u njegovom dvorištu." Mnogi u Washingtonu i Ukrajini smatraju da se eskalacija rata s Rusijom mora uskoro okončati, dok još uvijek postoji prilika za postizanje dogovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ocjenjuje novinar.

Foto: Guliver Image/AP Photo/Ben Curtis

Već se spominjalo da Zelenski treba otići

Podsjetimo, potencijalna ostavka Zelenskog spominjala se i u martu ove godine, nakon žestoke i javne svađe s američkim predsjednikom Trumpom u Bijeloj kući. Tada su zvaničnici iz Trumpove administracije sugerirali da bi Zelenski možda trebao odstupiti. No, kako su ukrajinski zvaničnici i analitičari izjavili za CNN, svaka promjena predsjednika u Kijevu izazvala bi najmanje šest mjeseci političke neizvjesnosti, te bi zahtijevala trajan prekid vatre prije nego što bi se izbori mogli održati u skladu s međunarodnim standardima.

Naveli su tri glavne prepreke za održavanje novih izbora. Samo tri četvrtine biračkih mjesta u Ukrajini trenutno su funkcionalna, a pripreme za sprovođenje izbora u skladu s međunarodnim standardima trajale bi šest mjeseci, rekao je zamjenik predsjednika ukrajinske izborne komisije Serhij Dubovik.

Ustav Ukrajine također nalaže da, u slučaju ostavke predsjednika, mjesto privremenog predsjednika preuzima predsjednik parlamenta, dok se ne održe izbori. Uz to, Ukrajina se trenutno nalazi pod ratnim stanjem, što pravno onemogućava održavanje izbora dok se to stanje ne ukine – što znači da bi bio potreban trajan prekid vatre ili mir.

Foto: Guliver Image/ AP Photo/Gregorio Borgia

Čeka se novi Trumpov potez

Spekulacije o budućnosti Zelenskog postale su glasnije nakon što su najbliži Trumpovi savjetnici počeli nagovještavati da on možda više nije lider kakav je potreban Ukrajini. Stvari su otišle toliko daleko da ga je američki predsjednik čak nazvao "diktatorom". Zelenski je na te spekulacije odgovorio da će otići "ako to znači prijem Ukrajine u NATO".

U međuvremenu su odnosi između SAD-a i Ukrajine popravljeni, a tome je u velikoj mjeri doprinijelo potpisivanje sporazuma o rijetkim mineralima u maju. Nedavno je Trump, barem javno, zaoštrio retoriku prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, rekavši da mu je "već prekipjelo s njim". Optužio ga je da u telefonskim razgovorima "zvuči kao da je spreman na saradnju oko prekida vatre u Ukrajini, a onda bombama zasipa ukrajinske gradove."

Trump je odlučio nastaviti s isporukom oružja Ukrajini, posebno prijeko potrebnih sistema Patriot, koji su ključni za odbranu od ruskih zračnih napada. Rusiji je također dao rok od 50 dana za postizanje mirovnog sporazuma s Ukrajinom, no mnogi analitičari upozoravaju da je Putin dosad ignorirao sve takve ultimatume. Istovremeno je zaprijetio uvođenjem sekundarnih carina trgovinskim partnerima Rusije, ukoliko do toga ne dođe. Ukrajinski saveznici priželjkuju takav scenarij jer smatraju da je to jedini način da se zaustavi ruska ratna mašinerija.