Posljednjih godina Srbija i Mađarska njeguju izuzetno tijesne političke i ekonomske odnose, koje karakteriziraju zajednički infrastrukturni projekti, međusobne investicije i političko savezništvo na najvišem nivou. U pozadini tih odnosa nalaze se povezane mreže moći, državnih poslova i bliskih saradnika dvojice lidera – Aleksandra Vučića i Viktora Orbána.

Podsjetimo se teške nesreće u Novom Sadu u kojoj je poginulo 14 osoba, nakon čega je uslijedila šutnja svih državnih institucija. Međutim, kada se pažnja s tragedije preusmjeri na širi kontekst, otvara se pitanje političkih i poslovnih veza između Srbije i Mađarske, koje vode prema njihovim liderima, piše Dnevno.hr.

Novac iz javnih ugovora u Mađarskoj, prema istraživanjima, redovno završava kod Orbánovih saradnika i članova porodice.

Aleksandar Vučić, VIktor Orban. FOTO: Guliver image

Unosna saradnja

U tom kontekstu, srpsko-mađarski odnosi, posebno od 2012. godine, doživjeli su snažan politički i ekonomski uspon. Orbán i Vučić grade prijateljski savez zasnovan na sličnom autokratskom upravljanju, snažnoj kontroli nad medijima i institucijama, te potpunoj centralizaciji moći. Mađarska je kroz različite kanale uložila stotine miliona eura u Vojvodinu – od izgradnje škola, vrtića i akademija do subvencioniranja mađarskih firmi i kupovine nekretnina i medija.

Saradnja se intenzivirala i u oblasti energetike. Osnovana je zajednička firma Serbhungas, planira se izgradnja naftovoda i moguće srpsko učešće u proširenju mađarske nuklearne elektrane Pakš. Srbiji nedostaje kapaciteta za skladištenje plina, pa iznajmljuje skladišta od Mađarske.

Međutim, više pažnje od ekonomskih podataka izazivaju razne afere. Ištván Tiborcz, Orbánov zet, povezuje se s unosnim poslovima javne rasvjete u Srbiji u saradnji s firmama koje se dovode u vezu i s bivšom premijerkom Anom Brnabić. Sam Tiborcz je početkom 2024. godine postao vlasnik 120.000 m² poslovnog prostora u Novom Beogradu.

Tu su i sumnjive veze s vrhom vlasti u Srbiji. Tatjana Vukić, partnerica Vučićevog brata Andreja, nalazi se u nadzornim odborima firmi Elektromontaža i Energotehnika Južna Bačka, koje su djelimično u vlasništvu mađarskog energetskog giganta MVM grupe.

Jedan od glavnih kanala za priliv novca iz Mađarske u Srbiju je fond Bethlen Gábor, preko kojeg je od 2011. do 2020. u Srbiju ušlo 143 miliona eura, dok su grantovi i subvencionirani zajmovi u Vojvodini od 2016. godine iznosili ukupno 252 miliona eura. Posljednjih godina, međutim, zabilježen je pad tog finansijskog toka. Druga važna fondacija je Prosperitati iz Subotice, koja je krajem 2023. raspolagala s više od 34 miliona eura gotovine i odgođenih prihoda.

Arhivska fotografija: GuliverAP Photo/Darko Vojinovic)

Pitanje ulaska u EU

Vučić i premijer Viktor Orbán sastali su se ranije ove godine u Beogradu, gdje su javno potvrdili da su odnosi dviju zemalja dosegnuli, kako su istakli, "istorijski vrhunac". Vučić je tom prilikom na društvenim mrežama istakao bliskost s mađarskim premijerom, nazvavši ga "ne samo prijateljem, već mnogo više od toga", dok ga je u zajedničkom videozapisu opisao kao "iskrenog i pravog prijatelja Srbije."

Orbán je, uz osmijeh, odgovorio da "ne razumije srpski jezik, ali da Vučiću vjeruje sto posto, bez obzira na to što ne zna šta je rečeno." Taj susret i razmjena komplimenata jasno su pokazali koliko je političko partnerstvo između Beograda i Budimpešte postalo i lično povezano – Vučić i Orbán često naglašavaju međusobno povjerenje i lojalnost.

Zanimljivo je da je ovaj prijateljski susret održan neposredno nakon posjete visoke predstavnice EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas, čija je samostalna konferencija za medije, bez Vučićeve prisutnosti, protumačena kao jasan znak nezadovoljstva Bruxellesa. Kallas je poručila da su "reforme ključ za evropski put Srbije", među kojima su posebno istaknute "sloboda medija, borba protiv korupcije i izborna reforma."

Uprkos višegodišnjim pregovorima, Srbija nije otvorila novo pregovaračko poglavlje s EU još od kraja 2021. godine, a evropski zvaničnici sve otvorenije izražavaju sumnju u iskrenost proevropskih namjera vlasti u Beogradu – naročito nakon što je Vučić, suprotno porukama iz Bruxellesa, učestvovao na vojnoj paradi u Moskvi 9. maja.