Tokom svečane sjednice Općinskog vijeća Kiseljak, održane 18. jula povodom Dana općine (koji se formalno obilježava 20. jula), prisutni su svjedočili neuobičajenom protokolu – intoniranju himne Republike Hrvatske. Ovaj čin izazvao je burne reakcije u javnosti, s obzirom na to da je riječ o službenom događaju u Bosni i Hercegovini.

Na sjednici su bili prisutni brojni zvaničnici, među kojima predsjednica FBiH Lidija Bradara, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ljiljana Lovrić, predsjednik Skupštine SBK Dražen Matešić, te načelnici više općina, uz delegacije iz gradova prijatelja – pretežno iz Hrvatske.

Prema pisanju portala Istraga.ba, sjednici su prisustvovali i vijećnici stranaka koje čine "Trojku", uključujući Berina Mušanovića (Naša stranka) te Nihada Junuzovića i Dženana Karalića (SDP BiH), koji su mirno stajali dok je intonirana hrvatska himna „Lijepa naša“.

Uslijedile su reakcije, među prvima i od samog Berina Mušanovića, koji se oglasio u ime Naše stranke i SDP-a:

„Kao vijećnici koji su prisustvovali svečanoj sjednici povodom Dana općine, smatramo obavezom reagovati na netačne tvrdnje koje su se pojavile u pojedinim medijima, posebno onu da je sjednica otvorena 'himnom Republike Hrvatske'. Svečana sjednica započela je intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, jedinog zvaničnog simbola naše države, što se jasno može vidjeti i čuti na snimku.“

Dodao je:

„Nakon toga, bez prethodne najave i bez dostavljenog protokola, intonirala se 'himna hrvatskog naroda u BiH'. Zvanični protokol nismo dobili. Jedini dokument koji smo zaprimili bila je pozivnica potpisana od strane predsjedavajućeg iz SDA i načelnika iz HDZ-a. Naše prisustvo bilo je izraz poštovanja prema instituciji Općinskog vijeća i građanima Kiseljaka, a ne prema eventualnim političkim porukama i mahinacijama s kojima nismo bili upoznati.“

O situaciji se oglasio i predsjedavajući Općinskog vijeća Elmedin Mušanović (SDA), koji je istakao dugogodišnju praksu bojkota svečanih sjednica od strane SDA:

„Ova praksa nije nova – ni moji prethodnici iz reda SDA nisu prisustvovali takvim sjednicama. Razlog je jasan: Dan općine Kiseljak je određen na 20. juli – dan kada se obilježava Ilindan, vjerski praznik. Taj datum nije neutralan i ne odražava multietnički karakter naše općine. Usvojen je bez konsenzusa, preglasavanjem Bošnjaka, uz podršku vijećnika iz reda Srba (član SDP-a), čime je osigurana dvotrećinska većina za izmjenu Statuta.“

U istom obraćanju dodaje:

„Na ovogodišnjoj svečanoj sjednici dodatno je intonirana i himna Republike Hrvatske. Smatramo da je to potpuno neprimjereno u okviru službenog događaja lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. Svečanost koja bi trebala simbolizirati jedinstvo i pripadnost lokalnoj zajednici pretvorena je u politički i simbolički izraz jednostranosti.“

Posebno je naglasio političke implikacije:

„Prisustvo pojedinih Bošnjaka i Ostalih iz stranaka kao što su SDP i Naša stranka, koje su u političkoj koaliciji s HDZ-om na federalnom i lokalnom nivou, ne predstavlja autentičan bošnjački politički stav. Njihovo prisustvo i šutnja pred jasno izraženim isključivanjem su, nažalost, izraz političke lojalnosti, a ne stvarnog zastupanja interesa Bošnjaka u Kiseljaku.“

U saopćenju se također navodi zabrinutost zbog politike bratimljenja Općine Kiseljak s gradovima i općinama iz Hrvatske i većinski hrvatskih sredina, dok su partnerstva s bošnjački većinskim općinama potpuno izostala.

„Gradovi s kojima su uspostavljeni partnerski odnosi su isključivo hrvatske ili većinski hrvatske sredine: Zaprešić, Kaštela, Grude i Koljnof (Mađarska). Nijedna općina ili grad s bošnjačkom većinom nije na toj listi. Čak i međunarodni partner – Koljnof – odabran je zbog hrvatskog nacionalnog identiteta. Jasno je da se općina Kiseljak institucionalno vodi kao isključivo hrvatski prostor, čime se zanemaruje stvarna etnička struktura i ustavna ravnopravnost naroda.“

Mušanović ističe i zabrinjavajuće stanje u lokalnoj administraciji:

„Struktura zaposlenih u općinskoj administraciji i ustanovama čiji je osnivač Općina Kiseljak odražava duboku neravnotežu. Bošnjaci su gotovo potpuno odsutni iz upravljačkih struktura, često svedeni na simboličnu prisutnost u pomoćnim službama. Ovakvo stanje potvrđuje da je riječ o planskoj politici koja ima jasne nacionalne konture.“

Na kraju upućuje otvoren poziv:

„Kiseljak je i bošnjačka općina. Nećemo pristati na institucionalno i simboličko brisanje. Pozivamo sve političke aktere da se hitno otvori dijalog o redefinisanju Dana općine, politici zapošljavanja, simbolima koji se koriste u javnim događajima i partnerstvima koja odražavaju stvarni karakter naše zajednice.“

Također je dodao:

„Načelnik općine, zajedno s općinskim službama, više od dvije godine odbija opremiti kancelariju predsjedavajućeg Općinskog vijeća, iako je to više puta traženo – kako usmeno, tako i pismeno. Ovakav odnos prema instituciji predsjedavajućeg Vijeća nije samo administrativno pitanje, nego jasno pokazuje stepen institucionalnog nepoštovanja prema legitimnim predstavnicima bošnjačkog naroda.“