Nekadašnji zaštitni znak i brend crnogorskog turizma, grad-hotel Sveti Stefan, svoj 65. rođendan dočekuje zatvoren za turiste, a uprkos brojnim najavama, niko ne zna hoće li i kada ponovo biti otvoren. Nije pomogao ni Novak Đoković, piše Deutsche Welle.

Prema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori trenutno boravi više od 130 hiljada turista. I dok vlasti bilježe pozitivne brojke, turistički radnici tvrde da je sezona podbacila i da se još uvijek čeka njen vrhunac.

Grad-hotel Sveti Stefan zatvoren 5 godina

Nekada mondensko ljetovalište i ponos turističke ponude Crne Gore od 2021. godine zjapi prazno.

Lokot je stavljen nakon što se zakupac, kompanija „Adriatic Properties“, i vlada nisu uspjeli dogovoriti oko uslova i načina korištenja ostrva i plaža za sve turiste, a ne samo za goste hotela. Spor vrijedan stotinu miliona eura je pred arbitražnim sudom u Londonu, a završne riječi zakazane su za kraj jula.

Odbornik u budvanskom parlamentu Đorđe Zenović za DW kaže da je godinama zaključani Sveti Stefan simbol beznađa u kojem se Crna Gora nalazi kao turistička destinacija. „Možda je trenutak davanja u dugoročni zakup ovog prirodnog i kulturnog bisera na Mediteranu bio početak nazadovanja Budve i Crne Gore kao velikog turističkog potencijala“, kaže Zenović.

Zbog nekorištenja hotel „pred očima propada“, i prema riječima turizmologa Miška Rađenovića, u još gorem stanju bi mogao dočekati kraj suđenja. „Možda bi trebalo što prije organizovati neko vansudsko poravnanje kako bi se hotel pripremao za narednu sezonu. Da je Sveti Stefan otvoren, možda bi se uz brojne svjetske ličnosti i Jeff Bezos vjenčao na popularnom Svecu“, rekao je Rađenović za DW.

Početkom februara ove godine najuspješniji teniser u historiji Novak Đoković pokušao je pomoći kako bi se skinuo lokot sa grad-hotela Sveti Stefan. Nakon razgovora s premijerom Milojkom Spajićem, Đoković je tada za „Vijesti“ izjavio da će iskoristiti svoje ime i uticaj kako bi se problem između vlade i zakupca riješio.

Globalni ambasador kompanije "Aman" pojasnio je da su obavili "inicijalne razgovore" i informisali se "oko svega", naglasivši da pokušava raditi za "opšti interes" Crne Gore i da se nada da će rješenje problema uskoro "biti na horizontu".

Sezona "odlična" koliko je mogla biti

Prema podacima Nacionalne turističke organizacije i lokalnih turističkih organizacija, u Crnoj Gori trenutno boravi više od 130 hiljada gostiju. Iz Ministarstva turizma poručuju da je evidentno kako kolektivni smještaj, prema izvještajima sa Bookinga, bilježi porast od četiri posto u odnosu na prošlu i 16–17 posto u odnosu na 2019. godinu, koja se smatra rekordnom sezonom.

Dugogodišnji ugostitelj iz Petrovca Ilija Armenko za DW kaže da o sezoni najbolje govori podatak da u Crnoj Gori boravi oko 130 hiljada gostiju, a da ima oko 500 hiljada kreveta. „Devedesetih godina Crna Gora je bilježila deset miliona noćenja, sada ne prelazi milion i po. Sada pričamo o odumiranju turizma. Moramo se pogledati u oči“, ističe Armenko za DW.

U Budvi očekivano

Sezona u Budvi je na zadovoljavajućem nivou, poručuju iz lokalne turističke organizacije. Uprkos zvaničnoj statistici, neki predstavnici turističkog sektora nisu zadovoljni jer su imali veća očekivanja.

"Udio opštine Budva u ukupnom turističkom prometu u Crnoj Gori za period januar–maj iznosi 40% u dolascima i 43% u noćenjima. Prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku Crne Gore - Monstat, u Budvi su u kolektivnom smještaju u prvih pet mjeseci zabilježeni 167.331 dolazak i 470.162 noćenja gostiju.

U poređenju s istim periodom prošle godine, zabilježen je rast u dolascima za dva posto, dok je u noćenjima zabilježen pad od četiri posto. Najviše gostiju dolazi iz Njemačke, Srbije, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Izraela, Turske, Albanije, Kine, Austrije i Hrvatske", ističe direktorica TO Budva Ana Vujošević.

Crna Gora izgubila bitku s regijom?

Povećanje poreza u turističkom sektoru, nepostojanje jasne strategije privlačenja gostiju, oslanjanje na okolnosti koje su pogađale konkurentske turističke destinacije, prekomjerna urbanizacija po mjeri građevinskih lobija, a ne građana i turista, cjenovna politika, „ad hoc“ loši i nepromišljeni potezi lokalnih i državnih vlasti, nepostojanje osnovne putne i gradske infrastrukture – samo su neki od razloga zašto je Crna Gora došla u ovakvu situaciju, ističe Zenović.

„S druge strane, Albanija je radila sve suprotno od nas i dospjela na sve svjetske karte po prirodnim ljepotama, uređenim ljetovalištima, kvalitetnoj i pristupačnoj ponudi smještaja i originalnoj gastro ponudi. Do te mjere da su ugrozili i samu Hrvatsku i bilježe nezaustavljiv rast u svim parametrima.

Ova sezona je možda prema prognozama i očekivanjima slabija, ali je prema onome koliko smo i kako radili – odlična“, kaže Zenović i zaključuje da ga je strah kakve nas sezone čekaju u narednim godinama ako se svijest onih koji odlučuju „radikalno ne promijeni“ i ako ne shvatimo da more, planine i jezera nema samo Crna Gora.