Prijetnje su usmjerene prema Bošnjacima, žrtvama agresije i genocida, a posebno prema potpredsjedniku entiteta RS Ćamilu Durakoviću i njegovom savjetniku Sudbinu Musiću.

IGK najoštrije osuđuje i potpuno odbacuje sramne, anticivilizacijske, dehumanizirajuće prijetnje presuđenog ratnog zločinca koji se slobodno kreće ulicama Prijedora.

Prijetiti u gradu u kome su vojne, policijske i paravojne snage bosanskih Srba, koje su bile pod općom kontrolom političkog, vojnog i policijskog establišmenta Srbije počinile najstrašnije zločine poslije Drugog svijetskog rata, samo dan nakon ukopa sedam žrtava genocida je dokaz kontinuiteta veliko nacionalisatičke, agresivno genocidne ideologije i prakse koja ima za cilj podjelu Bosne i Hercegovine u ime projekta velike Srbije. Prijetnje nisu samo pojedincima već svim preživjelim žrtvama genocida u Prijedoru u pokušaju da se utiša njihov glas istine, pravde, kulture sjećanja.

IGK je zatražio hitnu rekaciju Facebooka. IGK je ranije dobio odgovor od Faceooka da će uklanjati sadržaje koji negiraju genocid u Bosni i Hercegivini i žire mržnju, netrpeljivos i ugrožavaju sigurnost.

IGK je zatražio hitnu reakciju Tužilaštva Bosne i Hercegovine jer u sramnim prijetnjama postoje elementi krivične odgovornosti negiranja genocida i širenja nacionalne mržnje, netrpeljivosti, ugrožavanja sigurnosti.

IGK poručuje ratnom zločincu da ne odustaju od borbe za istinu i pravdu.

"Genocid u Prijedoru je crna tačka na savjesti međunarodne zajednice i svijesti onih koji su počinili zločin. Zato je borba protiv negiranja genocida i širenja nacionalne mržnje, netrpeljivosti, ugrožavanja sigurnosti u Prijedoru univerzalni zadatak svih ljudi", objavili su. Dalje nastavljaju:

"Nemamo pravo na šutnju i zaborav. Borba za istinu i pravdu je osnova našeg opstajanja i za nju se vrijedi boriti. Holokaust nije počeo sa gasnim komorama. Genocid u Bosni i Hercegovini nije počeo sa masovnim ubistvima. Počeli su sa nacionalnom i rasnom diskriminacijom i govorom mržnje."

Presuđeni ratni zločinac treba da zna da je u proceduri Kanadskog parlamenta Rezolucija o Danu bijelih traka u Kanadi. Da je inicirana rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o proglašenju 31. maja Međunarodnim danom bijelih traka kao sjećanja na žrtve genocida u Prijedoru. U školama u Kanadi se tradicionalno održava čas historije povodom Međunarodnog dana bijelih traka. Naša djeca uče i znaju o bijelim trakama i genocidu u Prijedoru.

Pozivaju bosanskohercegovačku dijasporu da se ujedini na platformi istine, pravde i kulture sjećanja u institucionalnoj, sistematskoj borbi protiv negatora genocida, revizionista historijskih i sudskih činjenica o genocidu u Bosni i Hercegovini, negatora naslijeđa međunarodnih sudova o agresiji i genocidu u Bosni i Hercegovini i glorifikatora presuđenih ratnih zločinaca.

Pozivaju i probosanski politički i akademski faktor u i van Bosne i Hercegovine da se ujedini na platformi nastavka krivičnog progona ratnih zločinaca i krivičnog progona onih koji to negiraju. Moramo biti svjesni, posebno mladi, opasnih namjere novog revizionističkog projekta koji je prije svega usmjeren protiv istine o genocidu i agresiji koja je potvrđena presudama međunarodnih sudova.

Ne može se sa smetljišta historije iskopati progres, ako istina i pravda izgube, ako mržnja pobjedi ljubav, ako nada izgubi od beznađa. Moramo imati odgovornost i dovoljno hrabrosti u saopćavanju istine o genocidu, ali i u borbi protiv negiranja genocida, falsifikovanja sudskih, naučnih i historijskih činjenica o genocidu i veličanju presuđenih ratnih zločinaca.