Predsjednica Suda Bosne i Hercegovine Minka Kreho u ponedjeljak je uputila dopis Tužilaštvu BiH u kojem je istakla da Sud BiH u posljednje vrijeme gotovo da ne zaprima prijedloge Tužilaštva za postavljanje branioca radi prvog ispitivanja, te da je primjetno da se uočava obrazac angažmana manjeg broja stalno prisutnih advokata.

Kreho je istakla da se sve rjeđe primenjuje član 45. stav 1. Zakona o krivičnom postupku BiH, a koji propisuje da se Sud u procesu određivanja branioca po službenoj dužnosti uključuje još prije prvog ispitivanja osumnjičenog.

“U tim slučajevima, uočen je određeni obrazac postupanja da osumničeni po upoznavanju sa pravom da imaju branioca, ili sami biraju branioca, ili im se sugeriše izbor od strane postupajućeg tužioca. Već godinama se uočava obrazac angažmana manjeg broja istih stalno prisutnih advokata”, istakla je Kreho.

Dodala je da su sve češće situacije u kojima osumnjičeni već prilikom podnošenja prijedloga za određivanje pritvora ima izabranog branioca, bilo da ga je sam izabrao, bilo da mu je sugerisan.

“Takvom advokatu se, na njegov zahtjev, a uz saglasnost osumničenog, na ročištu donosi rješenje kojim se postavlja za branioca po službenoj dužnosti, u skladu s imperativom člana 45. stav 2. ZKP BiH, jer osumnjičeni mora imati branioca prilikom razmatranja pritvora i za vrijeme dok pritvor traje. U praksi je postalo veom rijetko da Tužilaštvo obavijesti Sud da osumnjičeni nema branioca, pa da Sud dostavi OKO listu i imenuje advokata po službenoj dužnosti. Umjesto toga branilac koji je bio prisutan u Tužilaštvu na ispitivanju najčešće se postavlja za branioca po službenoj dužnosti”, napisala je Kreho.

Najveći broj predmeta u tom smislu u prošloj godini dobila je advokatica Denisa Gačanin, nekadašnja saradnica bivšeg državnog tužitelja Dubravka Čampare, ukupno 17. Većinu predmeta dobila je zajedničkim djelovanjem Čampare i tužitelja Džermina Pašića. Po saznanjima Istrage ukupno je dobila 57 predmeta po službenoj dužnosti, u 2021. godini 14, u 2022. 9, a u 2023. i 2024. po 17 predmeta. U broju dobijenih predmeta Gačanin je ubjedljivo prva na listi za prošli 2024. godinu. Na drugom mjestu u istoj godini je Damir Samardžić sa 13 predmeta, a zatim Ahmed Fejzić i Rusmir Karkin sa 10 predmeta dobijenih po službenoj dužnosti, piše Istraga.

Upravo je ovakva praksa jedan od razloga zašto se Kreho dopisom obratila Tužilaštvu. Ona je isto tako dodala da na spomenutim ročištima ti branionic koriste mogućnost člana 45. stav 2. ZKP BiH i traže da se njihovo svojstvo preinači u službenu odbranu, s čim se osumnjičeni odmah saglase.

“Imajući u vidu prirodu i hitnost takvih postupaka, te činjenicu da je branilac već prisutan, Sud u tim situacijama ne provodi postupak iz stava 6. istog člana, nego bez odlaganja donosi rješenje o postavljanju izabranog advokataca za branioca po službenoj dužnosti. Također, ukazujemo na problematičnu praksu gdje, nakon ukidanja pritvora i određivanja mjera zabrane, branioci po službenoj dužnosti nastavljaju postupanje iako pravni osnov iz člana 45. stav 2. ZKP BiH više ne postoji”, navodi Kreho.

Ističe da u tim slučajevima prema shvatanju Suda BiH potrebno je donositi rješenja o razrješenju branioca po službenoj dužnosti, jer je osnov za njihovo imenovanje prestao. S tim u vezi pozvala je na dosljednije primjenjivanje Zakona o krivičnom postupku BiH.