BJELORUSKI MEDIJ U EGZILU: U zauzimanju mjesta u BiH ubijeno je oko 70 Bošnjaka, ključnu ulogu u spašavanju hiljadu civila imao je...

U istoj presudi se dodaje da su napadi VRS-a na okolna sela već izazvali uništavanje najmanje 30 domova, ulijevajući dodatni strah u stanovništvo.

  • Vijesti

  • 25. Jul. 2025  

  • 0

Dana 25. jula 1995. godine, srpske snage zauzele su Žepu - unatoč činjenici da je, kao i Srebrenica, proglašena "sigurnom zonom UN-a".

Ta oznaka nije zaustavila napad. Samo dva dana nakon masakra u Srebrenici, srpske trupe pokrenule su ofenzivu na Žepu i uspjele zauzeti enklavu 25. jula.

Oko 70 Bošnjaka je ubijeno, ali zahvaljujući pregovorima i intervenciji mirovnih snaga UN-a, većina civilnog stanovništva uspješno je evakuirana u Sarajevo.

Evakuaciju su provele mirovne snage UN-a, posebno - ukrajinski bataljon koji je služio u sklopu misije UNPROFOR.

Ukrajinske trupe pod zapovjedništvom pukovnika Myroslava Sivaka odigrale su ključnu ulogu u spašavanju hiljadu civila. Prema različitim procjenama, između 8.500 i 9.000 ljudi sigurno je evakuirano. Zbog toga su Myroslav Sivak i njegovi vojnici kasnije proglašeni herojima - posebno u Bosni i Hercegovini i Ukrajini, iako jedva priznati na međunarodnoj razini, piše jutros Nexta.

Nexta je bjeloruski medij koji se prvenstveno distribuira putem Telegrama i YouTube kanala. YouTube kanal je osnovao tada 17-godišnji student Stsiapan Putsila. Sjedište kanala nalazi se u Varšavi, u Poljskoj, nakon što je njegov osnivač otišao u egzil.

HAAG PRESUDIO

Nakon osvajanja enklave, kako je utvrđeno pravosnažnim presudama, ubijena su trojica vodećih Bošnjaka u Žepi – predsjednik opštine Mehmed Hajrić, komandant Žepske brigade Avdo Palić i komandant Civilne zaštite Amir Imamović.

Ova ubistva su 2012. godine u presudi nekadašnjem članu Glavnog štaba VRS-a Zdravku Tolimiru tretirana kao genocid. U toj presudi stoji da je ubistvo Avde Palića, posebno zbog njegovog statusa branioca stanovništva Žepe, trebalo da posluži kao simbol da nema nade za opstanak tog stanovništva u enklavi.

“Uklanjanje njenog civilnog stanovništva, uništenje njihovih domova i džamije i ubijanje trojice najistaknutijih vođa učinjeno s ciljem da se osigura da stanovništvo ove enklave više neće moći da se obnovi. Oni su ubijeni u namjeri da se uništi ovo stanovništvo”, navodi se u prvostepenoj presudi.

Nekoliko godina kasnije, kada je izrečena pravosnažna presuda, zaključeno je da ubistva vodećih Bošnjaka Žepe ipak ne predstavljaju genocid.

Preživjeli iz Žepe 1995. godine, koji su uspjeli da izbjegnu napad snaga vojske i policije Republike Srpske – poput nekadašnjeg pripadnika Žepske brigade Armije BiH Amira Omerspahića – smatraju da je ovim učinjena nepravda Bošnjacima Žepe, posebno zbog činjenice da Tužilaštvo BiH nikada nije preuzelo istrage i optuženja te nije podiglo nijednu optužnicu za zločine u ovom mjestu.

Napad na Žepu, kako stoji u haškim presudama, počeo je nekoliko dana nakon događaja u Srebrenici.

U prvostepenoj presudi Tolimiru navodi se da se napad na Žepu držao istog obrasca i toka kao i napad na Srebrenicu od samo nekoliko dana ranije, uključujući i neke od istih snaga.

“Stanovništvo bosanskih muslimana iz Žepe u panici, početkom širenja vijesti o prisilnom odvođenju iz Potočara, potražilo je sklonište u brdima iznad Žepe. 13. jula je održan sastanak između VRS-a i predstavnika Ratnog predsjedništva muslimana iz Žepe, na kojem ih je Tolimir obavijestio da je primjena vojne sile od strane VRS-a jedina alternativa evakuaciji stanovništva”, navodi se u prvostepenoj presudi.

U istoj presudi se dodaje da su napadi VRS-a na okolna sela već izazvali uništavanje najmanje 30 domova, ulijevajući dodatni strah u stanovništvo.

“Nakon odbijanja takve evakuacije pod uslovima koje je odredio Tolimir, 14. jula VRS je granatirao centar enklave i zauzeo osmatračka mjesta UNPROFOR-a. U danima koji su uslijedili VRS je vršio prtisak na civile koji su se skrivali u šumi da se vrate u Žepu kako bi mogli da budu odvezeni iz enklave. Nakon neuspjeha drugog sastanaka koji je održan 19. jula, 24. jula su predstavnici bosanskih muslimana primorani da potpišu sporazum o razoružavanju ABiH u enklavi i o evakuaciji civilnog stanovništva. Od 25. do 27. jula, pod direktnom nadležnošću Tolimira koji se nalazio u Žepi tokom cijele operacije, skoro 4.400 žena djece i starijih osoba prisilno je uklonjeno iz enklave Žepa”, navodi se u toj presudi.

(SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...