Na popularnom Reddit forumu AskCroatia otvorena je žustra rasprava o cijenama na hrvatskoj obali. Sve je započelo objavom jednog korisnika koji je iznio svoja iskustva iz manjeg, ali poznatog obalnog grada. Iako nije riječ o top destinaciji poput Dubrovnika ili Hvara, zaključak mu je da su cijene ondje — iznenađujuće — u rangu s onima u Zagrebu, prenosi Dnevno.hr.

Korisnik navodi konkretne primjere: pizza od 9,80 do 15 eura, lignje i zagrebački oko 15 do 18 eura, buzare preko 20 eura, kafa između 1,90 i 3 eura, točeno pivo za 3,5 eura, flaširano do 5 eura, te sladoled od 2 do 3 eura. Sve to, kako kaže, "ne odudara bitno od onoga što bi platio u Zagrebu". Njegova objava pokrenula je brojne komentare, među kojima prevladavaju dvije teme: opšta skupoća života i razlike u iskustvima ovisno o destinaciji i pristupu.

Foto: Mihael Barisic / CROPIX

Rat u komentarima

Jedan komentator sažima svoje viđenje situacije vrlo jednostavno: "Obala je skupa. Ali i Zagreb je jako skup." Drugi korisnik naglašava da je večernji izlazak postao luksuz: "Pizza i cuga za jednu osobu izađe 20€. 150 kuna. Da, skupo je! Toliko je skupo da uopće ne izlazim vani."

Neki ističu apsurdnost cijena na Jadranu uspoređujući ih s velikim evropskim metropolama: "Tjedan dana u Londonu u hotelu sam platila 1150€. U Novalji plaćam 2000€ također za tjedan dana. Ti meni reci."

Ipak, dio korisnika tvrdi da se uz malo truda može pronaći prihvatljiva opcija za ljetovanje u Hrvatskoj: "Ja to cijelo vrijeme govorim. Potraži malo, nemoj sjesti na prvo mjesto, nemoj bukirati prvi apartman koji ugledaš. Možeš i kombinirati — npr. 3 dana u jednom mjestu, četiri u drugom. Mene studio-apartman za dvoje košta 65 eura u 8. mjesecu i to 20 metara od plaže."

Savjeti ne staju samo na smještaju: "Pogledam cijene restorana u blizini unaprijed, u 99% slučajeva netko je stavio sliku cjenika na Google. Pročitam recenzije. Uglavnom sam našla cijene slične onima u Zagrebu ili neznatno više. Ne jedem svaki obrok vani, jednom dnevno restoran, a ostalo kupim u dućanu nešto što mi je jednostavno i brzo za skuhati. Ako se samo mrvicu potrude, dvoje ljudi može ljetovati u Hrvatskoj tjedan dana za 1000 eura uključujući sve troškove (smještaj, gorivo, cestarine, iće i piće, izleti, …), a da pritom nisu o kruhu i pašteti."

Naravno, ima i onih koji su ogorčeni zbog konkretnih računa: "Četiri velike točene neki dan platio 20€. 150 kn za 4 šugave točene razvodnjene Ožujske pive. Ludilo."

Jedan komentar posebno se osvrće na tretman domaćih turista: "Mislim da je veći problem što Hrvatima sve naplaćujemo. U nekim zemljama lokalno stanovništvo ima prednost, popust i olakšice. Npr. ako si iz Splita ne možeš džabe ili s popustom na zvonik sv. Duje. Ne vidim razlog zašto domaći barem ne bi imali nekakav vid popusta na piće/parking na primjer. Lokalni 50%, ostatak 25%. Vjerujem da bi se i više naručivalo."

Podaci govore drugačije

Inače, prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježen je porast od tri posto u broju turista u odnosu na isto razdoblje lani. To znači da je Hrvatsku posjetilo gotovo 12 miliona ljudi, a oni su ostvarili 54,7 miliona noćenja — što je jedan posto više nego prošle godine.

Iako su rezultati za juli nešto slabiji, ne ukazuju na značajan pad interesa za Jadran. U julu je u Hrvatsku stiglo 4,67 miliona turista, što je tri posto manje nego lani, ali je broj noćenja ostao isti — 29,45 miliona.

U august Hrvatska ulazi s dobrim rezultatima: u prvih pet dana mjeseca zabilježeno je 842.300 dolazaka turista, što je šest posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Podsjetimo, Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je pozvao da se "vodi računa o cjenovnoj konkurentnosti hrvatskog turizma", kako bi bila prihvatljiva turistima te najavio investiranje u hotelijerstvo kako bi povećao njegov udio u domaćem turizmu.

"Oko 50 posto turista u zadnji trenutak se odlučuju za destinaciju i to na temelju cjenovnog kriterija. To je jasna poruka svima u turizmu da vode računa o razumnoj politici cijena, kako bi one bile privlačne i priuštive za turiste koji nam dolaze," rekao je Plenković u Hvaru na 3. sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma, a glavne teme su reforma upravljanja razvojem turizma, prostor i gradnja u kontekstu razvoja turizma, zapošljavanje stranih radnika, novi Zakon o otocima, o toku turističke sezone i promotivnim aktivnostima Hrvatske turističke zajednice.

Također, Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić na sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma poručio je da sektor mora biti "pametan" pri formiranju cijena kako bi Hrvatska ostala konkurentna u odnosu na druge mediteranske destinacije. Cijene su, kaže, "pod povećalom javnosti i medija, a turizam je dugoročna djelatnost u kojoj pretjerana poskupljenja mogu ostaviti trajne posljedice".

Prema podacima na koje se pozvao (Eurostat i druge institucije), Hrvatska je rubno cjenovno konkurentna. Hoteli i kampovi povoljniji su nego u Austriji i Njemačkoj, no skuplji od onih u Grčkoj, Španiji i Italiji. U sektoru privatnog smještaja Hrvatska je nešto skuplja od Italije i Francuske, a povoljnija od Grčke i Španije. "Još smo unutar okvira, ali na granici smo – zato apeliram na oprez", naglasio je.