Delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Enes Peštek (SBiH), osvrnuo se danas na stanje duga u Federaciji BiH upozorivši na zabrinjavajući rast unutrašnjeg duga. 

"Jučer je na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH, zastupnička vladajuća struktura usvojila Izvještaj o izvršenju Budžeta FBiH za period od 1. Januara do 31. Decembra 2024. godine. Iako u prvom 'tajnom' krugu glasanja Izvještaj nije dobio potrebnu većinu, na drugom krugu glasanja, na pojedinačnom javnom izjašnjavanju neki od delegata vladajuće Trojke i HDZ-a, naprasno su promijenili mišljenje i u konačnici Izvještaj je usvojen.

Želim istaći da je zabrinjavajući rast unutrašnjeg duga Federacije BiH koji je samo u posljednjoj godini skočio za više od 27%, dok se vanjski dug i dalje dominantno veže za promjenjive kamatne stope i strane valute", naveo je Peštek.

Peštek ističe da zaduživanje samo po sebi nije problem ali ako se vodi odgovorno i ako služi razvoju, što sada nije slučaj. 

"Nažalost, kod nas se dug sve više koristi za 'krpanje rupa' u budžetu i bez stvarnog ekonomskog efekta. Potrebno je pratiti fiskalnu održivost zaduživanja unutar zemlje i potencijalni pritisak na domaće tržište kapitala. Ukoliko raste potražnja za kreditima u zemlji može dovesti do porasta kamatnih stopa i nepovoljnijih uslova uzimanja kredita za građane.

Dok nas kroz Informaciju o unutrašnjem i vanjskom dugu pokušavaju uvjeriti da je stanje zadovoljavajuće i 'pod kontrolom' jer je dug na nivou 20,5% BDP-a, iza suhoparnih brojki krije se ozbiljan problem zaduživanja bez strateškog promišljanja i bez istinskog plana. Prema dostavljenoj informaciji ukupni dug porastao je za više od 4% u odnosu na prošlu godinu, pri čemu je unutrašnji dug skočio za čak 27%. Preko 91% unutrašnjeg duga čine tržišne obveznice, koje će dospijevati u narednih 15 godina i direktno opterećivati buduće generacije", navodi Peštek. 

Takođe, ističe on, previše se oslanjamo na kredite s promjenjivim kamatama, vezane za EURIBOR i slične referentne stope.

"Šta će se desiti ako kamate, koje su već u porastu, nastave rasti? Hoće li građani kroz poreze plaćati kamate veće od ulaganja u zdravstvo ili obrazovanje?

Ne smijemo zaboraviti ni valutni rizik. Vanjski dug je dominantno u eurima i dolarima. A mi nemamo nikakve zaštitne instrumente da ublažimo mogući pad kursa KM prema tim valutama.

Posebno želim istaći problem krajnjih korisnika (opštine i kantoni u Federaciji BiH), koji ne izvršavaju svoje obaveze na vrijeme. Ova informacija jasno navodi da opštine, kantoni i javna preduzeća kasne sa servisiranjem duga. Kada oni zakažu, to pada na teret federalnog budžeta i svih građana.

Vlada u dostavljenoj informaciji navodi kako imamo "Maastrichtski nivo duga". Istina, to jeste kriterij, ali taj kriterij nije napravljen za ekonomski slabije zemlje poput naše. Mi nemamo u dovoljnoj mjeri razvijenu industriju, nemamo fiskalni prostor, a svakodnevno nas napuštaju radno sposobni ljudi. Zato taj procenat za nas znači mnogo više nego za Njemačku ili Austriju.

Ključne primjedbe vanjskog i unutrašjeg duga Federacije BiH su:

1. Rast ukupnog duga

- Ukupan dug Federacije BiH dostigao je 6,87 milijardi KM, što je 20,51% BDP-a. Iako ovo zadovoljava Maastricht kriterij, zabrinjava trend rasta, posebno unutrašnjeg duga koji se povećao za 27,45% u odnosu na prethodnu godinu.

2. Preveliko oslanjanje na tržišne obveznice

- Više od 91% unutrašnjeg duga čine dugoročne tržišne obveznice. Time Vlada stavlja značajan teret otplate na buduće budžete, bez jasno prikazanog plana za razvoj prihoda koji bi taj teret lakše podnio.

3. Opasnosti valutne i kamatne izloženosti

- Veći dio vanjskog duga denominiran je u eurima (78,75%) i dolarima (17,54%), što nosi valutni rizik, posebno u slučaju promjene kursa KM prema EUR ili USD.

- Osim toga, mnogi krediti imaju promjenjive kamatne stope, što znači da bi porast EURIBOR-a značajno povećao izdatke za kamate.

4. Previše garancija, premalo kontrole

- Garancijski potencijal Fonda je 506 miliona KM, a izdane garancije još nisu u punom obimu aktivirane. U slučaju da preduzeća ne budu servisirala obaveze, budžet FBiH bi morao preuzeti dugove, čime se povećava fiskalni rizik.

5. Neujednačen razvoj kantona i općina

- Primjetno je da pojedini kantoni (Sarajevski, Hercegovačko-neretvanski) nose ogroman teret zaduženja u poređenju s drugima, što dugoročno može izazvati fiskalnu nestabilnost u tim regijama.

6. Kašnjenje u izmirivanju obaveza krajnjih korisnika

- Iz dokumenta je vidljivo da krajnji korisnici (općine, javna preduzeća) često kasne s plaćanjem dospjelih obaveza prema Federaciji. Time se povećava rizik da će Federacija morati direktno pokrivati njihove dugove. Ovakvim načinom i pristupom može biti ugrožena likvidnost jedinstvenog računa trezora FBiH što će zahtjevati dodatna zaduživanja", navodi delegat Stranke za BiH. 

"Ovo pitanje nije političko, već odgovornost i obaveza svih nas za stabilniji, sigurniji i bolji život svih građana Federacije BiH", zaključio je Peštek.