Kroz svjedočenja više osoba potvrđeno je postojanje kampova u Bosni i Hercegovini i Srbiji, u kojima su, prema navodima, ruski instruktori obučavali Moldavce za izazivanje nereda uoči predsjedničkih izbora u Moldaviji. U toj zemlji je trenutno u toku sudski proces protiv nekoliko osoba koje su priznale da su učestvovale u treninzima.

Prema istraživanju koje je Detektor objavio sredinom jula, riječ je o do sada nepoznatim detaljima o kampovima koji su, navodno, djelovali u tajnosti na teritoriji BiH i Srbije.

Dok nadležne institucije u BiH još uvijek ne daju konkretne odgovore o tome kako je uopće došlo do takvog sigurnosnog propusta, iz Komisije za sigurnost Parlamentarne skupštine BiH poručuju da je ključ očuvanje stabilnosti, te da Tužilaštvo BiH i OSA moraju hitno djelovati.

"Sama mogućnost da su postojali kampovi povezani s kriminalnim, radikalnim ili terorističkim aktivnostima ne može se zanemariti" rekao je za Detektor Kemal Ademović, predsjednik Komisije.

Zvaničnici RS i Ruska ambasada negiraju postojanje kampova

S druge strane, vlasti Republike Srpske i Ambasada Rusije u BiH odbacuju tvrdnje o postojanju kampova. Predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić izjavio je da se radi o “hibridnoj operaciji”, dok je Ruska ambasada sve optužbe nazvala “sramotnim izjavama sarajevskih političara”.

Dokazi i svjedoci ukazuju na suprotno

Uprkos negiranjima, istraživanje Detektora navodi konkretne izjave svjedoka i dokumente koji potvrđuju da su obuke zaista sprovođene, te da u moldavskom pravosuđu postoje priznanja osoba koje su u njima učestvovale.

Kemal Ademović podsjeća da su izmjene Krivičnog zakona BiH predvidjele sankcionisanje organizovanja i finansiranja kampova koji mogu predstavljati prijetnju po nacionalnu sigurnost.

"Ignorisanje ovakvih aktivnosti može imati ozbiljne posljedice po ugled i sigurnost države. Zatražit ćemo izvještaje i pokretanje istrage" najavio je Ademović.

Hibridne prijetnje na Balkanu i Crnom moru

Miroslav Sazdovski iz Centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji u Finskoj upozorava da Balkan i Crnomorska regija nisu marginalna pitanja, već ključne tačke evropske sigurnosti.

"Ove regije su odavno meta hibridnih operacija. One se koriste ne samo za destabilizaciju, već i za regrutaciju i obuku" rekao je Sazdovski.

Dodaje da BiH, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, ima obavezu da uskladi svoje sigurnosne politike s evropskim standardima.

Slučaj Bezrukavyi kao test institucionalne spremnosti

Primjer da BiH može djelovati efikasno je i slučaj ruskog državljanina Aleksandra Bezrukavyija, koji je uhapšen krajem 2024. u Bosanskoj Krupi na osnovu Interpolove potjernice koju je izdala Poljska. Nekoliko mjeseci kasnije izručen je toj zemlji, gdje mu se sudi zbog sumnje na učestvovanje u sabotažama širom Evrope i SAD-a.

Evropske sigurnosne službe vjeruju da su aktivnosti u kojima je učestvovao povezane s ruskim sigurnosnim strukturama.