U petak je predsjednik bosanskog entiteta Republika Srpska (RS), Milorad Dodik, od strane Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, u drugostepenom postupku, osuđen na zabranu bavljenja politikom u trajanju od šest godina i kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Zatvorsku kaznu, međutim, može zamijeniti novčanom kaznom – 52 eura po danu zatvora. Zabrana bavljenja politikom, s druge strane, znači da mora podnijeti ostavku na funkciju predsjednika RS-a, piše bečki Der Standard.

Iako presuda nije podložna žalbi, Dodikovi advokati najavili su da će podnijeti apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i zatražiti privremenu mjeru. Također su najavili da će se obratiti Evropskom sudu za ljudska prava. Dodik je izjavio: "Ne prihvatam odluku suda."

Prijatelj Kremlja i secesionista

Još u februaru ove godine, Dodik je u prvostepenom postupku osuđen zbog svjesnog nepoštovanja odluka Visokog predstavnika međunarodne zajednice, Christiana Schmidta. Schmidt je tada blokirao primjenu dva zakona koje su usvojile vlasti RS-a. Dodik i njegovi partijski kolege su tim zakonima pokušali poništiti presude Ustavnog suda BiH.

U drugom postupku, Dodik je optužen i za "napad na ustavni poredak". Parlament RS-a, kojim dominira njegova stranka SNSD, konstantno poduzima korake kojima potkopava državne institucije. Tako je usvojio nacrt novog ustava RS-a i zakon kojim bi RS-u bilo dato pravo da formira vlastitu vojsku i obavještajnu službu, te da krivično goni svakog ko "radi protiv ustava Republike Srpske". Svi ti zakoni su protivustavni.

Dodik, poznat kao prijatelj Kremlja i secesionista godinama unazad, najavio je nakon presude da će zatražiti podršku od Srbije, Rusije i nove američke administracije.

Pronađeni krivci

Dodik je, osim Schmidta, za presudu optužio i šefa Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, Luigija Sorrecu. Također je zaprijetio vlastima RS-a da neće dozvoliti održavanje novih izbora za popunjavanje mjesta predsjednika RS-a. "Izbori se neće održati dok sam ja predsjednik i politički aktivan. Pozivam svoje saradnike da odbiju svaku mogućnost vanrednih izbora za predsjednika RS-a. Pozivam policiju da se uključi kako nijedno biračko mjesto ne bi bilo uspostavljeno. Pozivam narod da podrži ovu odluku."

Dodik godinama unazad vodi borbu protiv pravosuđa u Bosni i Hercegovini ili pokušava da ga stavi pod svoju kontrolu, jer se on i njegove stranačke kolege neprestano nalaze u središtu medijske pažnje zbog sumnji na kršenje zakona. Dodik je u petak također izjavio da je presuda donesena zbog "političke namjere političkog Sarajeva u saradnji s muslimanskim sudijama". "To ima veze s muslimanskom težnjom da dominiraju Bosnom i Hercegovinom, da unište Hrvate, a sada žele i Srbe uništiti", izjavio je Dodik.

Prijetnja cijeloj državi

Također je rekao da se nada da "za šest godina neće više postojati Bosna i Hercegovina, ili bar neće postojati ni sud ni tužilaštvo". Već 1990-ih ekstremisti su pokušali otcijepiti dijelove Bosne i Hercegovine kako bi ih pripojili Velikoj Srbiji i Velikoj Hrvatskoj, koje su željeli stvoriti. Zbog toga su srpski ekstremisti, posebno 1992. godine, protjerali desetine hiljada Muslimana iz doline Drine.

Rasistička islamofobija dovela je 1990-ih do etničkog čišćenja, silovanja, mučenja i na kraju, 1995. godine, do genocida nad bosanskim Muslimanima u Srebrenici. Islamofobiju ne šire samo ekstremisti u Bosni i Hercegovini, već i ekstremisti u Srbiji i Crnoj Gori.