Pravni tim pravosnažno osuđenog predsjednika Rs Milorada Dodika podnijet će apelaciju Ustavnom sudu BiH, te tražiti privremenu mjeru da se odgodi izvršenje presude do konačne odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji.

Upravo je Dodik i optužen jer je protivno odluci visokog predstavnika potpisao ukaze o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 21.6.2023. i o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a koji su potom i objavljeni u Službenom glasniku Republike Srpske, piše novinska agencija Patria.

I sada se Dodik obraća istom tom Ustavnom sudu BiH u kojem nema nijednog sudije iz Rs jer je Dodik odbijao da Narodna skupština Rs imenuje dva suca.

Dodikov advokat Goran Bubić naveo je da će se obratiti i Evropskom sudu za ljudska prava. No, prema praksi Suda u Strazburu, apelant prvo mora iskoristiti domaće pravne lijekove.

Prema optužnici Milorad Dodik i Miloš Lukić su se teretili da su u periodu od 1.7.2023. do 9.7.2023. u Banjoj Luci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt donio Odluku kojom se spriječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 1.7.2023., koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na Osmoj posebnoj sjednici održanoj 27.6.2023. godine i Odluku kojom se spriječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske od 1.7.2023. usvojenu u Narodnoj skupštini Republike Srpske na Sedmoj posebnoj sjednici održanoj 21.6.2023. godine, sa kojima su prethodno bili upoznati i protivno tome poduzimali službene radnje u cilju nastavka zakonodavnog postupka, a ne primjenjujući i ne provodeći navedene odluke visokog predstavnika u BiH. Optuženi Milorad Dodik se tereti da je kao službena osoba u instituciji Republike Srpske, u svojstvu predsjednika Republike Srpske, iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini obavezujuće, u skladu s ovlaštenjima koja su mu data članom V Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članom II 1. d) navedenog Sporazuma, donio ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske od 7.7.2023., na način da je isti svojeručno potpisao, na taj način ne primjenjujući i ne provodeći Odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Optuženi Miloš Lukić se tereti da je kao službena osoba u Republici Srpskoj, koji je 8.7.2023. imenovan rješenjem predsjednika Vlade Republike Srpske od 8.7.2023. za v.d. direktora Javne ustanove Službeni glasnik Republike Srpske, odmah sljedećeg dana, 9.7.2023., u tom svojstvu, koristeći ovlasti direktora te ustanove potpisao obrazac SG 32 Službenog glasnika Republike Srpske broj: 60/23 od 9.7.2023., na koji način je omogućio sprovođenje procedure objavljivanja Ukaza o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske i Ukaza o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a koji su potom i objavljeni u Službenom glasniku Republike Srpske.

Lukić je u ovom sudskom postupku oslobođen, dok je Dodiku potvrđena prvostepena kazna od godinu zatvora i zabrana obavljanja dužnosti u trajanju od šest (6) godina.

U ovom trenutku Ustavni sud BiH ima sedam sudija i to četvero domaćih i troje stranih sudija: Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Angelika Nussberger, Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić.

Otkako je formirana nova koalicija koju čine SNSD, HDZ i stranke Trojke, Dodik je insistirao da se iz Ustavnog suda BiH strane sudije zamijene domaćim, a koje bi birala Parlamentarna skupština BiH. No, to pitanje nikada nije ozbiljno razmatrano, iako je i u HDZ-u imao istomišljenika. Iz stranaka Trojke su poručivali da se o tome može pričati tek kad BiH bude pred vratima ulaska u Evropsku uniju.