Nakon što su se nasmijani pojavili pred novinarima na Trampovim tek obnovljenim golf terenima u škotskom Turnberiju, sa porukom kako su EU i SAD postigle trgovinski sporazum, moglo se lako zaključiti da su Ursula fon der Lajen i Donald Tramp završili posao. Međutim, daleko je to još od konačnog dogovora. To su potvrdile i izvršne uredbe koje je američki predsjednik potpisao u četvrtak, kojima je sa 1. avgusta produžio rok za uvođenje revidiranih (čitaj uvećanih za mnoge zemlje) globalnih carina na 7. avgust.

Prema uredbama, nove carine se kreću od 10 do 41 posto, od kojih nije izuzeta ni Bosna i Hercegovina, s tom razlikom da ih američka administracija nije dodatno povećavala, već da ostaju na visini od 30 posto. Srbija će, ukoliko ne postigne bolji sporazum sa SAD, plaćati carinu od 35 posto, dok je najgore prošla Sirija (41 posto) – zemlja opterećena unutrašnjim sukobima i spoljnim napadima, i koja, nakon promjene režima, još uvijek nije stabilizovala vlastitu ekonomiju.

Još posla za Brisel i Vašington

„Ove izmjene stupaju na snagu za robu koja se unosi u potrošnju ili povlači iz skladišta za potrošnju, počevši od 00:01 sati po istočnom ljetnom vremenu, sedam dana nakon datuma ove naredbe.Međutim, roba koja je utovarena na brod u luci polaska i već je u tranzitu prije tog vremena, te koja bude unesena u potrošnju ili povučena iz skladišta prije 00:01 sati 5. oktobra 2025. godine, neće biti podložna novim dodatnim carinama, već će se na nju nastaviti primjenjivati ranije uvedene ad valorem carine“, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

Prema uredbama, takozvana osnovna carina od 10 posto koju je SAD uvela globalno ranije, ostaje na snazi, kao i dogovoreni procenat od 15 posto (umjesto 30 posto kako je zaprijetio Tramp ukoliko se dogovor ne postigne) za EU. No, za Brisel i Vašington ostaje još mnogo posla.  

Ono što je za sada na snazi je da će se za svaki evropski proizvod koji u ovom trenutku plaća carinu manju od 15% u SAD-u, dodat carina kako bi ona u konačnici dostigla tih 15 posto. S druge strane, ukoliko neki proizvod već podliježe carini od 15% ili više, neće biti promjena.

Riječ je o američkom tarifnom sistemu (HTSUS), sa novim kodovima koji se razlikuju za evropsku robu: jedan za robu ispod 15% koja dobiva dodatnu carinu, i drugi za robu koja već prelazi 15%, gdje carina ostaje nepromijenjena.

Međutim, Evropa i SAD još nisu postigli konačni dogovor za neke strateške industrije, a za Evropu je to naprimjer automobilska industrija. Samo u prošloj godini EU je izvezla u Sjedinjene Američke Države približno 758.000 automobila ukupne vrijednosti 38,9 milijardi evra, što čini najveći regionalni izvoz evropskih automobila prema SAD‑u.

Šta s automobilima?

Nova carina od 15% se neće primjenjivati na automobile već se se oni oporezovati po postojećoj stopi od 27,5% (2,5% redovna carina + dodatnih 25% prema Sekciji 232).

Takođe, carine na evropski čelik i aluminijum ostaju na 50%, a ista stopa će se od 7. avgusta primjenjivati i na bakar, u cilju podsticanja domaće proizvodnje.

Ono što dva trgovinska partnera čeka u narednim danima je pregovaranje o sistemu kvota koji će zamijeniti carine.

Farmaceutski proizvodi i mikročipovi iz EU trenutno plaćaju ili nultu ili veoma nisku carinu. Konačna stopa carina za ova dva sektora konačno će biti utvrđena 7. augusta.

Šta BiH izvozi u SAD?

Bosna i Hercegovina je na spisku više od 67 zemalja na koje se odnose nove američke carine od 15-41 posto.

Prema podacima koje nam je dostavila Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), vrijednost ukupnog izvoza naše zemlje u Sjedinjene Države iznosio je 234,65 miliona KM.

Iako je spoljnotrgovinska razmjena značajno rasla u proteklih nekoliko godina, ona je i dalje simbolična u odnosu na izvoz koji BiH ostvaruje sa tržištem EU. Ali, ipak, nije zanemariv broj proizvoda i kompanija iz BiH koje svoje proizvode plasiraju na ovo veliko tržište.

Sa ukupnom vrijednošću od nešto više od 75 miliona KM za prvih šest mjeseci ove godine (januar-juni 2025.), oružje, municija i srodna vojna oprema čine više od 50% izvoza BiH u SAD. Baruta, eksploziva i pirotehnike izvezeno je u vrijednosti 23,53 miliona KM.

Vrijednost izvezenog gvožđa i čelika u 2024.godini i prvih šest mjeseci ove godine je 13,3 miliona KM, i u ovoj godini ona je značajno porasla u odnosu na 2024. godinu, dok je izvoz aluminijima i njegovih proizvoda iznosio 11,3 miliona KM, i drastično ga se manje izvezlo ove godine u odnosu na prošlu godinu.

Mašina i mehaničkih uređaja 19,1 milion KM, električnih mašina i oprema 21,9 miliona KM.

Sektor namještaja i unutrašnjeg uređenja i dalje uspješno izvozi na američko tržište, s vrijednošću od 10,7 miliona KM, dok su igračke i sportska oprema dostigle čak 18,1 milion KM.

Prošle godine BiH je u SAD izvezla namještaja, posteljine, lampi itd u vrijednosti 8,5 miliona KM, dok je u ovoj godini do juna, izvezla 2,1 milion KM. Nešto preko milion KM prošle i ove godine izvezeno je satova i njegovih dijelova, vozila (automobili, kamioni, bicikli…) 8,2 miliona KM. U prošloj godini izvoz bakra iznosio je 0 posto, dok ga je za prvih šest mjeseci ove godine na tržište SAD-a ušlo tek 35.849 KM.

Zašto Tramp uopšte uvodi carine

U SAD BiH izvozi i keramičke proizvode, staklo,kišobrane, obuću, tepihe, knjige i drugi štampani materijal, kožne proizvode (novčanici, torbe, kaiševi…). Na listi su i sapuni i deterdženti, s tim da za prvih šest mjeseci ove godine nisu uopšte izvezeni na amričko tržište, dok je prošle godine ovih proizvoda izvezeno samo 6.894 KM.

Na spisku proizvoda koje BiH izvozi u SAD su i mirisi, parfemi i kozmetika, kakao i proizvodi od kakaa.

Izvoz BiH u SAD

Zašto SAD uvodi carine globalno, pitanje je koje je aktuelno od Trampovog drugog predsjedničkog mandata? Ispraviti neravnotežu u spoljnotrgovinskoj razmjeni, ponavlja Tramp. U suštini, riječ je o pokušaju da se globalna trgovina preusmjeri tako da manje koristi jeftinim azijskim i drugim izvoznicima, a više doprinosi oživljavanju američke industrije i radničke klase.

Iz objašnjenja potpisanih uredbi da se zaključiti da su neke zemlje pristale na trgovinske i bezbjednosne obaveze sa SAD-om, i time pokazale kako trajno žele da uklone trgovinske barijere. Neke druge su, navedeno je, na ivici da pristanu.

„Drugi trgovinski partneri, uprkos tome što su učestvovali u pregovorima, ponudili su uslove koji, po mom mišljenju, ne rješavaju dovoljno neravnoteže u našim trgovinskim odnosima ili se nisu dovoljno uskladili sa Sjedinjenim Državama po ekonomskim i pitanjima nacionalne bezbjednosti“, navodi se u pojašnjenju i dodaje kako postoje i zemlje, koje nisu uspjele da započnu pregovore sa Sjedinjenim Državama ili poduzeti odgovarajuće korake vezano za ovo pitanje.

Pitanje je koliko intenzivno BiH pregovara o uslovima pod kojim će firme iz BiH ubuduće plasirati svoje proizvode na tržište SAD. Jasno će biti već 7. augusta. 

(Forbes)