Hrvatska politika i hrvatski mediji proteklih dvije sedmice vode intenzivnu kampanju sa namjerom da Republiku Hrvatsku sa Franjom Tuđmanom na čelu prikažu kao prijateljsku zemlju Republici Bosni i Hercegovini koja je pomagala Bošnjacima i oslobađala njene dijelove od srpske okupacije.

Rade to sistematično, uz učešće gotovo svih medija u Hrvatskoj, putem navodnih stručnih analiza, panela, konferencija, televizijskih emisija i na sve druge načine, ali potpuno van konteksta rata i ratnih događanja i mimo presuda Haškog tribunala.

Tim povodom se na društvenoj mreži X otvorila zanimljiva diskusija između sarajevskog novinara Senje Mahinića i hrvatskog pravnika Luke Mišetića, bivšeg branjenika generala Ante Gotovine u Haškom tribunalu oko pitanja Hrvatske agresije na Republiku BiH. 

Raspravu o prvom pitanju incirao je stav Mahinića da je "Zapadni Mostar po zaključku Haškog tribunala okupiran 93. godine".

"Armija RBiH je omogućila Hrvatima Zapadnog Mostara da ne budu okupirani. Nije šala", dodao je Mahinić.

Na to je replicirao Mišetić svojim ranijim tvrdnjama u kojima je kazao da "okupacija nije per se nezakonita, niti je sama per se jednaka agresiji".

"Država koja koristi svoje pravo na samoobranu može zakonito okupirati teritorij druge zemlje onoliko dugo koliko je potrebno za osiguranje njezine sigurnosti. Upravo to se dogodilo. Hrvatska se povukla u studenom 1995. kada je poražena srpska agresija na Hrvatsku s područja BiH. Ponavljam: Haaški sud se nije bavio pravom Hrvatske na samoobranu, niti je li Hrvatska izvršila agresiju (na BiH, op. SB) ili nije. Naime, Haaški sud je izričito rekao da o tim pitanjima ne odlučuje", kazao je Mišetić.

Mahinić ga je podsjetio na jedan njegov stariji stav (intervju za Večernji list 2013. godine) u kojem je Mišetić kazao sljedeće:

"Haag je presudio u predmetu Milanu Martiću da je u Hrvatskoj bila agresija u kojoj je srpsko vodstvo koristilo politiku etničkog čišćenja za ostvarivanje 'Velike Srbije'. Iz našeg predmeta proizlazi da je Hrvatska vodila obrambeni rat u kojem su počinjeni pojedinačni zločini, ali hrvatsko vodstvo nije vodilo zločinačku politiku prema srpskoj manjini. Hrvatska treba biti zadovoljna. Drugo je pitanje rat u BiH, postoji slučaj šestorke i drugi slučajevi Hrvata iz BiH u kojima je Republika Hrvatska proglašena agresorom, a politički i vojni vrh Republike Hrvatske da je poduzeo Združeni zločinački poduhvat. I tu Hrvatska ima velik razlog za nezadovoljstvo jer, kako sada stvari stoje, Tribunal nije donio nijednu presudu da je vrh Srbije umiješan u zločine u BiH, ali jest prvostupanjsku da je umiješan vrh Rrepublike Hrvatske. Hrvatska sigurno ne može prihvatiti takav standard", citirao je Mahinić Mišetićev stav iz 2013. godine.

Mišetić je odgovorio da je to intervju iz 2013. godine i da je "nakon tog citata, Žalbeno vijeće je 2016. izričito potvrdilo da presuda u predmetu Prlić nema implikacija za Republiku Hrvatsku, Tuđmana, Šuška ili Bobetka".

"Dakle, da odgovorim na vaše pitanje: sam ICTY je jasno dao do znanja da njegova presuda nema utjecaja ni na koga osim na šestoricu optuženika", kazao je Mišetić.

No, Mahinić je nastavio instistirati da Mišetić objasni svoj stav iz 2013. koji danas negira.

"Znali ste i prije toga da ICTY ne može suditi državama, jer to stoji u Statutu. A znali ste i da ne može suditi mrtvim osobama. Uprkos tome ste tvrditi da je Hrvatska proglašena agresorom. Zašto? Također, zašto ste upotrijebili pojam 'agresor' iako se on ne spominje u prvostepenoj presudi?", kazao je Mahinić.

"Sve je u posljednjoj rečenici: 'Hrvatska sigurno ne može prihvatiti taj standard.' Poticao sam Republiku Hrvatsku da podnese podneske Žalbenom vijeću, što je ona kasnije i učinila. Uspješno", odgovorio je Mišetić.

"Ja vas pitam na osnovu čega ste zaključili da je Hrvatska proglašena agresorom, iako se taj pojam uopšte ne koristi u presudi? Poticali ste Hrvatsku da se žali na to da je 'agresor', iako to nije ni stajalo niti je moglo stajati u presudi? Tvrdite li onda da je u prvostepenoj presudi Hrvatska proglašena agresorom? Ako tvrdite, na osnovu čega tvrdite?", nastavio je insistirati Mahinić.

Mišetić se pravdao da je u pitanju samo "kolokvijalizam" izrečen u intervju.

"Jasno je da Hrvatska nije bila proglašena "agresorom", kao što znate jer tu riječ ne možete pronaći ni u jednoj Prlićevoj presudi. Ta je riječ korištena kao kolokvijalizam jer je izrečena u novinskom intervjuu, a ne kao pravna analiza. Ono što je bilo jasno jest da će bošnjački nacionalisti zloupotrijebiti presudu u političke svrhe te da hrvatska vlada mora poduzeti mjere kako bi razjasnila pravni učinak presude. Žalbeno vijeće je 2016. u biti presudilo u korist Hrvatske. Da je Hrvatska ikada bila uključena u suđenje u kojem bi se zapravo procjenjivala uloga Hrvatske u BiH, siguran sam da bi Hrvatska obrazložila da je zapravo BiH u početku bila dio zemlje (SFRJ) koji je izvršio agresiju na Hrvatsku, a kasnije i sama BiH nije sprječavala agresiju na Hrvatsku sa svog teritorija. Tada bi sud trebao odlučiti je li Hrvatska imala pravo na samoobranu prema međunarodnom pravu da uđe u BiH i okupira dijelove teritorija BiH potrebne za obranu Republike Hrvatske. Je li teritorij Herceg-Bosne potreban za samoobranu Hrvatske bilo bi činjenično pitanje, ali kao što sam već objavio, Split se brani u Livnu", kazao je Mišetić.

Mahinić nije povjerovao u ovakvo banaliziranje.

"Sumnjam da se vama može potkrasti riječ 'agresija', ali ok, tvrdite to što tvrdite. Da li ste onda u ovom istom intervjuu pojam 'agresija' koji se odnosi na srpsko rukovodstvo u smislu agresije na Hrvatsku koristili u 'kolokvijalnom' smislu, a ne pravnom? Znali ste da ICTY ne sudi državama", kazao je Mahinić.

"Da", kratko je odgovorio Mišetić.

"Znači SFRJ (SRJ) po vama nije izvršila agresiju na Hrvatsku?", zaključio je Mahinić.

"Ne, ne znači", odgovorio je Mišetić.

Mahinić je zatim preformulisao pitanje: "Da li je u ICTY-u SFRJ (SRJ) i jednom presudom proglašena agresorom?"

Mišetić na ovo pitanje nije želio dati odgovor, već je insistirao da se promijeni smijer diskusije i otvori novo pitanje: Kojim ovlaštenjem je Krešimir Zubak potpisao Washingtonski sporazum?

No, kasnije su se ponovo vratili prvom pitanju, a Mahinić je ponovo upitao Mišetića: "Da li je SFRJ (SRJ) izvršila agresiju na Republiku Hrvatsku po relevantnim presudama ICTY-a?"

Mišetić je kratko odgovorio: "ICTY nije donio nikakve zaključke o 'agresiji' bilo koje zemlje."

Ipak, osim intervjua za Večernji list 2013. godine, Mišetić je i tri godine kasnije, 2016., tvrdio da se radi o agresiji Srbije i da je to utvrđeno u presudi Haškog suda.

"Nakon ovog ispada srbijanskog premijera, važno je da Republika Hrvatska inzistira na Vučićevo priznanje ICTY presuda: velikosrpska agresija potvrđena u slučaju Martić", napisao je tada Mišetić.

Šta se u međuvremenu desilo, pa Mišetić više ne govori o agresiji, te tvrdi da "ICTY nije donio nikakve zaključke o 'agresiji' bilo koje zemlje", pitanje je na koje je ostao dužan javnosti, posebno onoj u Hrvatskoj. 

(Priredio: Samir Begović)