Od 1. januara 2026. godine u Sloveniji će djelimično stupiti na snagu novi zakon koji omogućava zaposlenima koji se približavaju penziji da smanje svoje radno vrijeme, a predviđa i niz drugih važnih promjena na tržištu rada.

Prema novim propisima, radnici stariji od 58 godina ili oni sa najmanje 35 godina radnog staža moći će da biraju da li žele da imaju slobodan petak, produžavajući vikend, ili da rade skraćeno radno vrijeme od šest sati dnevno. Ovaj model, poznat kao 80-90-100, znači da će raditi 80% punog radnog vremena, a pritom primati 90% plate i ostvarivati pune doprinose, slično sistemima koji su se pokazali uspješnima u zemljama poput Islanda, Irske i Njemačke. Pilot-projekti u slovenačkim tehnološkim firmama već su pokazali pozitivne rezultate u vidu veće produktivnosti i manjeg broja izostanaka.

Ministarstvo rada, porodice, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti, na čijem je čelu Luka Mesec iz stranke Levica, najavljuje da će, ukoliko se ove izmjene pokažu uspješnima, nastaviti s daljom liberalizacijom radnih propisa. Do kraja 2028. godine moguće su i dodatne promjene, poput uvođenja radne sedmice od 38 sati, obaveznog božićnog bonusa za sve zaposlene i dodataka za rad subotom.

Osim toga, nezaposleni u Sloveniji od 2026. godine dobiće veće naknade – maksimalni iznos u prva tri mjeseca nakon gubitka posla biće 130% prosječne bruto minimalne zarade, što trenutno premašuje 1.660 eura. Nakon toga, naknade će postepeno opadati.

Pored toga, povećane minimalne satnice i poboljšani uslovi rada očekuju učenike, studente i učesnike javnih radova. Posebni podsticaji za zapošljavanje osoba starijih od 59 godina biće do 40% mjesečne neto naknade, a ova kategorija dobiće i pravo na više dozvoljenih sati povremenog rada. Takođe, penzionerima se povećava mjesečni limit rada sa 60 na 85 sati, što omogućava veći godišnji prihod.

Međutim, Ministarstvo finansija, pod vođstvom Klemna Boštjančiča, upozorava na finansijske izazove ovih mjera. Procjenjuje se da će ukupni troškovi za državni budžet prelaziti 40 miliona eura, zbog čega će se donošenje podzakonskih akata odvijati postepeno, do kraja 2028. godine, pod uslovom da sadašnja vlada lijevog centra ostane na vlasti.